Pelud ambrozije je najalergogenija pelud našeg podneblja

51

U Hrvatskoj 30 % stanovništva pati od različitih alergija, od čega 7-10 % otpada na one peludne. Taj postotak se poveća u kolovozu i rujnu, u vrijeme cvjetanja ambrozije.

Samo jedna biljka ambrozije otpušta do 8 milijuna zrnaca polena. Osim što simptomi alergije kod ljudi utječu na radnu sposobnost i otežavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti, mogu dovesti do ozbiljnijih problema, razvoja alergijske astme. Vlasti u svojim glasilima zajednicu podsjećaju na poštivanje mjera i obveza uklanjanja ambrozije budući da za nepoštivanje istih postoje novčane kaznene odredbe.

Posljednjih godine sve više ljudi pati od različitih alergijskih reakcija te s pravom možemo reći da su alergije bolesti modernog doba. To je posljedica stresnog načina života, širenja infekcija, promjena u prehrani, okolišu i klimi jer visoke temperature i ljetne suše pogoduju rastu korova. Isto tako, neredovito održavanje zelenih površina i okućnica također su uzroci porasta alergija na ambroziju. Alergija je preosjetljivost ili neuobičajena reakcija imunološkog sustava na čimbenike iz okoliša. Među najčešće alergene ubrajaju se pelud, grinje, kućna prašina, životinjska dlaka, spore plijesni, aditivi u hrani i piću, UV zrake i otrovi insekata. Noviji podaci govore da u Hrvatskoj 30 % stanovništva pati od različitih
alergija, od čega 7-10 % otpada na one peludne. Taj postotak se poveća u kolovozu i rujnu, u vrijeme cvjetanja ambrozije. Alergije na polen ambrozije predstavlja veliki zdravstveni, ali i gospodarski problem.

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) je samonikla biljka koja potječe iz prerijskih predjela Sjeverne Amerike. Kao slijepi putnik među sjemenom žitarica pojavila se u 19. stoljeću tijekom uspostavljanja brodske povezanosti između Europe i Amerike. U Hrvatskoj je prvi put primijećena 1941. godine na području Podravine, Posavine i Slavonije, odakle se proširila i na jadransku obalu. Brzina migracije ove biljke je između 6 i 20 kilometara godišnje, s istoka na zapad. Grad Zagreb je na alergološkim kartama Europe označen alarmantnom crvenom bojom, što znači da se radi o zoni najveće koncentracije tog sjemena.

Samo jedna biljka ambrozije, inače vretenastog korijena, uspravnog stabalca s jajolikim listovima i glavičastim cvjetovima sakupljenim u duge grozdaste cvasti, godišnje proizvede oko 60.000 sjemenki. Jedna zrela biljka ambrozije ima oko 170.000 cvjetova i otpušta do 8 milijuna zrnaca polena koji ima dobre aerodinamične osobine i oblik kuglice. Polen je izrazito alergogen i pokretan, a širi se oko jedan kilometar uokrug biljke. Vjetar ga može raznijeti i na udaljenost od oko nekoliko stotina kilometara. Koncentracija već od 20 do 30 zrnaca peludi u 1 m3 zraka ili 1.000 zrnaca u prostoriji kod izrazito osjetljivih ljudi može izazvati reakciju. U posljednjih deset godina koncentracija peludi ambrozije porasla je deset puta.

Nakon kiše koncentracija se smanjuje. Životni ciklus jednogodišnje biljke ambrozije započinje nicanjem u drugoj polovici mjeseca travnja. U svibnju ambrozija je visine 15 do 20 cm, a njena cvatnja započinje u lipnju. Cijeli srpanj i kolovoz traje njena cvatnja, a u rujnu slijedi plodonošenje. U listopadu počinje primarno mirovanje sjemena koje traje do veljače, koja je obilježena sekundarnim mirovanjem sjemena.

Pelud ambrozije je najalergogenija pelud našeg podneblja. Osobe osjetljive na ambroziju pokazuju karakteristične simptome kao u drugih alergija na pelud poput svrbeža, peckanja i suzenja očiju, kihanja, šmrcanja, kašljanja, neprohodnost dišnih puteva, vodenastog iscjetka iz nosa uz povremeni nestanak njuha. Osim što ovi simptomi utječu na radnu sposobnost i otežavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti, mogu dovesti do ozbiljnijih problema, razvoja alergijske astme. Alergija nije izlječiva, ali postoje načini kako prorijediti simptome. Alergičari moraju posjetiti liječnika i ustanoviti na što su alergični, pratiti peludni kalendar, promijeniti odjeću nakon izlaska kako se pelud ne bi zadržala na tkanini, koristiti
sprejeve za nos, kapi za oči, a sve je više i prirodnih lijekova koji ublažavaju simptome alergija.

Još 2007. godine tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva donijelo je Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, a koju moraju provoditi vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta, šuma i lovišta, te lokalna komunalna poduzeća kao ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima te održavanja površina uz vodotoke i kanale, javne prometnice i željezničke pruge, kao i ovlaštenici upravljanja parkovima i drugim javnim zelenim površinama. Svi oni dužni su o svom trošku tijekom vegetacijskih sezona u više navrata sa svojih površina – uključujući i rubove parcela, šuma i poljskih putova – redovito uklanjati i suzbijati ambroziju. Ukoliko to ne učine, moguće ih je prijaviti nadležnom komunalnom redaru ili poljoprivrednom inspektoru. Lokalne vlasti u svojim glasilima zajednicu podsjećaju na poštivanje ovih mjera i obveza budući za nepoštivanje istih postoje novčane kaznene odredbe.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.