Grožđani savijači

U godinama kada je ljeto suho, a početak jeseni kišovit štete od grožđanih savijača (moljaca) posebno od gusjenica sivog grožđanog savijača mogu biti izuzetno velike.

Naime, u takvim godinama gusjenice savijača mogu oštetiti i do 50 % bobica grožđa, a naseljavanje sive plijesni na napadnute grozdove može štetu uvećati.

Grožđani savijači su štetnici koji dosta često mogu pričiniti velike štete u vinogradima. U godinama kada je ljeto suho, a početak jeseni kišovit, štete od grožđanih savijača (moljaca) posebno od gusjenica sivog grožđanog savijača mogu biti izuzetno velike. Naime, u takvim godinama gusjenice savijača mogu oštetiti i do 50 % bobica (jagoda) grožđa, a naseljavanje sive plijesni na napadnute grozdove može štetu uvećati, pa u takvim godinama mogu nastati katastrofalne štete.

Grožđani savijači su sitni leptiri čije gusjenice napadaju grozdove vinove loze od zametanja pa do zriobe bobica. Pripadaju u najznačajnije štetnike vinove loze. Posebno je štetan sivi grožđani savijač koji se češće i masovnije javlja nego žuti grožđani savijač. Leptiri grožđanih savijača lete u sumrak i teško ih je zapaziti. Međutim, njihove gusjenice je lakše pronaći na grozdovima između bobica ili unutar bobica. Gusjenice sivog savijača su zelenkaste boje s žutom ili žutosmeđom glavom. Veoma su živahne kada ih se dira. Gusjenice žutog grožđanog savijača su ružičaste boje s crnom glavom i dosta su trome. Na osnovi izgleda gusjenica lako je utvrditi, i kada se ne uhvate leptiri, o kojem se savijaču radi.

U našim uvjetima daleko je značajniji sivi grožđani savijač, budući za razvoj zahtijeva toplo vrijeme i osrednju vlažnost zraka, što je kod nas tijekom proljeća i ljeta uobičajeno. Štetnik u južnijim područjima obično razvija tri generacije. Leptiri prve generacije lete u drugoj polovici travnja i početkom svibnja, druge od sredine lipnja, a treće krajem srpnja i u kolovozu.

Gusjenice prve generacije napadaju mlade grozdove od njihovog formiranja, te tijekom cvatnje i formiranja bobica. Napadnuti grozdić gusjenica opreda poput paučine tankim nitima, pa se napadnuti grozdići mogu lako uočiti.

Gusjenice druge generacije žive u grozdu između bobica koje oštećuju površinskim izgrizanjem.

Gusjenice treće generacije žive u poluzrelim i zrelim bobicama koje izgrizaju iznutra. U slučaju da u vrijeme razvoja gusjenica ove generacije padaju obilnije kiše, zbog napada sive plijesni, mogu nastupiti ozbiljne štete. U nekim područjima ponekad mogu nastupiti štete katastrofalnih razmjera, posebno na nekim sortama grožđa. Štete od sivog grožđanog savijača (slično je i kada je u pitanju žuti grožđani savijač) jače su izražene u bujnijim vinogradima, koji se gaje na žicu, gdje su mladice i lišće čokota između žice jako zbijeni, pa je prilikom tretiranja, posebno ako oko grozdova nije uklonjeno lišće, otežan kontakt primijenjenog insekticida s gusjenicama savijača. Pored toga u bujnom vinogradu sa stisnutim čokotima se početkom zriobe dulje zadržava vlaga, što pogoduje napadu sive plijesni, a što je razlog da na grožđu koje je oštećeno gusjenicama savijača dolazi do katastrofalnih šteta.

Zadovoljavajuća zaštita grožđa od napada gusjenica grožđanih savijača postiže se pravodobnom zaštitom. Kako je napad gusjenica, posebno druge, odnosno treće generacije dosta teško uočiti, to je za pravodobno otkrivanje početka pojave leta leptira potrebno koristiti feromone. Ampulica s feromonom se stavlja u posebnu lovku koja se obično naziva ferotrap. Lovka je iznutra premazana lijepkom. Miris feromona koji se oslobađa iz ampulice privlači mužjaka savijača pa oni ulaze u lovku i lijepe se na lijepkom premazane
stjenke klopke.

Primjena insekticida za suzbijanje grožđanih savijača obično se kombinira s fungicidima, dok se loza štiti od peronospore. To se obično radi kod suzbijanja gusjenica prve i druge generacije. Kako se gusjenice treće generacije razvijaju u vrijeme zriobe grožđa kada se loza više ne štiti od peronospore, to je suzbijanje treće generacije moguće kombinirati s zaštitom od napada sive plijesni.

Za suzbijanje gusjenica savijača mogu se koristiti mnogi insekticidi, bilo na osnovi organskog fosfora ili na osnovi sintetičkih piretroida. Kod suzbijanja gusjenica treće generacije treba voditi računa o duljini karence primijenjenog pripravka. Zbog toga je bolje primijeniti neki pripravak na osnovi sintetičkih piretroida, primjerice Fastac, Rotor, Karate ili neki drugi piretroid čija karenca za grožđe iznosi 21 dan.