Rezidba vinove loze

136

Rezidbom vinove loze regulira se rast, rodnost i kvaliteta priroda te održava oblik uzgoja. Ni jedna drvenasta kultura ne podnosi tako jaku rezidbu kao vinova loza.

Godišnje se rezidbom odstranjuje i do 90 % jednogodišnjeg prirasta mladica. Na taj se način utječe na prirodan rast loze, koja je u stvarnosti biljka penjačica. Zato se rezidba mora obavljati svake godine da bi zadržala željeni oblik i dala optimalni prirod.

Loza se može rezati tijekom mirovanja vegetacije. Rezidba koja se obavlja tijekom mirovanja zove se rezidba u zrelo ili osnovna odnosno zimska rezidba, a rezidba koja se obavlja tijekom vegetacije zove se rez u zeleno ili ljetna odnosno zelena rezidba.

Rez u zrelo jest prikraćivanje jednogodišnje rozgve na određenu duljinu, to jest na određeni broj pupova. Prema broju ostavljenih pupova razlikuju se sljedeći elementi rezidbe:

  • kratki reznik 1 – 3 pupa
  • dugi reznik (kondir) 4 – 6 pupova
  • kratki i srednje dugi lucanj 6 – 12 pupova
  • dugi lucanj više od 12 pupova

Prema funkciji pojedini elementi rezidbe dijele se na rodno drvo, prigojno i pričuvno (rezervno) drvo. Lucnjevi i dugi reznici zovu se još i dugo rodno drvo i služe uglavnom samo za rodnost, a u idućoj se godini potpuno odrežu. Kratki reznici smješteni su uvijek ispod rodnog drva, a mogu biti prigojni, ako služe ponajviše zato da se iz njih razviju jake mladice, koje se u idućoj godini koriste za rez, i pričuvni ili rezervni, ako služe za zamjenu pojedinih dijelova trsa ili za pomlađivanje.

Prema broju ostavljenih pupova, odnosno dužini rozgve razlikujemo:
– kratku rezidbu, kada se ostavljaju samo reznici,
– dugu rezidbu, kada se reže na lucnjeve i
– mješovitu rezidbu, kada se ostavljaju i reznici i lucnjevi.

Osnovna načela rezidbe vinove loze Samo se pravilnom rezidbom mogu postići redoviti i zadovoljavajući prirodi. Rodne su one mladice vinove loze koje su se razvile iz zimskih pupova jednogodišnje rozgve, a ta je smještena na dvogodišnjoj rozgvi. To fiziološko svojstvo rodnosti vinove loze predstavlja ujedno i pravilo rezidbe.

Rodnost pupova na jednogodišnjoj rodnoj rozgvi nije jednolična. Pupovi na osnovi i vrhu rozgve slabije su razvijeni i manje rodni ili nerodni, a pupovi na srednjem dijelu rozgve razvijeniji su i rodniji. Razlike između pojedinih kultivara u rodnosti pupova na osnovi rozgve, uz još neke druge čimbenike, određuju i dužinu rezidbe rodnog drva pa razlikujemo:

a) Kultivare u kojih su rodni pupovi na osnovi – režu se obično kratko. To su npr. Cardinal crveni i Alphonse Lavalle.
b) Kultivari u kojih rodni pupovi počnu 3 – 5 nodija od osnove – režu se na duge reznike ili lucnjeve, npr. Afus-ali i Italia bijela.

Što se manji broj pupova ostavlja na čokotu, razviju se jače i bujnije mladice. Mladice koje rastu uspravno bujnije su, ali manje su rodne, a savijene su mladice slabije bujnosti i veće rodnosti. Kultivari s velikim grozdovima režu se obično na kratko i srednje dugo rodno drvo; kultivari s malim grozdovima režu se većinom na dugo rodno drvo. Kultivari bujne vegetacije režu se na dugo rodno drvo, slabo bujni kultivari režu se kratko.

Na starim ili oslabljelim trsovima mora se primijeniti kratka rezidba. Ekološki uvjeti utječu na dužinu i način rezidbe: u sušnim krajevima i na mršavim tlima mora se rezati kraće, na plodnim svježim tlima primjenjuje se duža rezidba.

Pri određivanju načina reza jedini kriterij ne smije biti veličina priroda, nego također kvaliteta i čuvanje proizvodne sposobnosti trsa za iduće godine. Ispravno je nastojati da se rezidbom postižu približno jednaki prirodi svake godine. Rezidba, rodnost i razvijenost vegetacije trsa u prošloj godini omogućuju pravilan izbor načina rezidbe u idućoj godini.

Rezidba vinove loze može se obavljati od pada lišća do početka kretanja vegetacije, tj. u razdoblju mirovanja. To, međutim, ne znači da je čitavo to razdoblje (studeni – travanj) optimalno za obavljanje rezidbe. Utvrđeno je, naime, da vrlo rana rezidba, tj. rezidba izvedena neposredno poslije opadanja lišća, kao i vrlo kasna rezidba, izvedena upravo prije početka kretanja vegetacije, ima za posljedicu kasnije tjeranje pupova u proljeće. O tome treba voditi računa, osobito ako su vinogradi u depresijama, gdje postoji mogućnost pojave proljetnih mrazova, pa se kasnijom rezidbom može na to utjecati. Znači da je kasna rezidba jedna od mjera obrane od kasnih proljetnih mrazova, ali kasna rezidba može negativno utjecati na kondiciju vinograda.

Treba naglasiti da i rana i vrlo kasna rezidba uvjetuju, uz kasnije kretanje vegetacije, i kasniju zriobu grožđa, slabiji porast mladica i pojavu osipanja grozdova tijekom cvatnje. U našim priobalnim područjima, gdje se uglavnom proizvodi stolno grožđe, rezidbu je najbolje obaviti krajem prosinca, tijekom siječnja ili u prvoj polovici veljače (osim u depresijama), jer to vrijeme potpunog mirovanja, prema provedenim istraživanjima, najpovoljnije utječe na kvalitetu i količinu priroda stolnih kultivara.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.