Rujan

berba-grozdja1

U polju

Ukoliko nije izvršena u kolovozu u prvom djelu mjeseca obavlja se sjetva uljane repice, djeteline, lucerne, smiljkite, trava i travno-djetelinskih smjesa. Sredinom rujna sije se ozima grahorica i grašak te njihove smjese s ozimom raži i ozimom zobi, a potkraj rujna s ozimora pšenicom ili ozimim ječmom. U drugoj polovici rujna započinje jesensko-zimsko oranje površina za proljetnu sjetvu. Beru se rani sorte kukuruza, sirka, suncokreta, soje, vadi se krumpir i šećerna repa. Obavljaju se intenzivne pripreme za sjetvu ozime pšenice, ozimog ječma, ozime raži i ozime zobi. Nastavlja se s berbom jarih kultura.

U voćnjaku

Obavlje se berba jabuka, krušaka, kasnijih sorti šljiva. Vrši se jesenska obrada tla, kopaju se jame za jesensku ili proljetnu sadnju.

U vrtu

Površine se pripremaju za jesensku sadnju. Zalijeva se prema potrebi i provodi zaštita povrća od nametnika. Skidaju se ostaci biljne mase ljetnih povrtlarskih kultura te se prekopava tlo za sadnju novih kultura. Sije se mrkva, peršin, salata, matovilac. Sadi se češnjak, salata, radič, endivija, artičoka, poriluk, luk srebrenac.

U cvjetnjaku

Sadimo maćuhice, tratinčice, potočnice, ukrasni kupus, ciklame, lukovice tulipana, zumbula, narcisa i sl. Dobro je vrijeme za sadnju živica, ukrasnih grmova i stabala (ne sadimo vrste osjetljive na hladnoću). Jesenska sadnja ima dosta prednosti. Iako se ljeto približava svom kraju, a dani postaju hladniji i kraći, tlo je još uvijek toplo i omogućava razvoj novog korijenja, aktivnost korijena prestaje tek kad se tlo smrzne. U jesen posađeno bilje u narednoj sezoni bolje usvaja vodu i hranjiva, manja je opasnost od isušivanja, rast je brži i bolji. Ukoliko nema padalina po potrebi zalijevamo. Još nije kasno za sijanje trave. Ukoliko se odlučimo za gnojidbu višegodišnjeg bilja učinimo to isključivo gnojivima s vrlo malo dušika i s dosta fosfora i kalija.

U vinogradu

U vinogradima se vrši berba već prema određenim terminima za pojedinu sortu i to kod bijelih sorata praćenjem sadržaja šećera i ukupne kiselosti dok kod crnih sorata moramo voditi brigu i o polifenolnoj zrelosti.Berbu vršiti najbolje izjutra dok je grožđe još hladno od noći, najbolje u kašete ili pak traktorske prikolice obložene ceradom, paziti da se grožđe što manje oštećuje jer time čuvamo kvalitetu. Ubrano grožđe dopremiti u podrum u što kraćem vremenu.

U podrumu

Krajnji rok za pripremu podruma za berbu i preradu, te smještaj staroga vina u boce ili spremnike koji se neće koristiti u preradi i vinifi kaciji mladog vina. Odabir tehnologije proizvodnje odrediti će i tip budućeg vina kako bijelog tako i crnog. Za proizvodnju bijelog vina svježeg tipa za potrošnju u jednoj godini, prikladan je izbor sljedeće tehnologije: muljanje runjanje uz dodaztak sumpornog dioksida, hlađenje masulja na 4°C, ocjeđivanje masulja, taloženje mošta, dekantacija bistrog mošta od taloga, analiza sadržaja šećera i ukupnih kiselina te eventualno korekcija, aplikacija hrane za kvasac i selekcioniranog vinskog kvasca te hlađena fermentacija ispod 18°C. Ukoliko se producira bijelo vino na način da se fermentacija vrši uz maceraciju kožice (na dropu), valja naglasiti da se u trenutku muljanja-runjanja u masulj dodaje sumporni dioksid, te odmah aplicira selekcionirani vinski kvasac i hrana za kvasac. Nakon analize sadržaja šećera i ukupnih kiselina eventualno se korigira sadržaj. Fermentaciju-maceraciju svakako vršiti u zatvorenom spremniku, nikako s otvorenim klobukom. Djelomično prevrelo mlado vino se kasnije može staviti na fermentaciju ili u inoks spremnike ili drvene bačve. Produkcija crnog vina započinje sa muljanjem runjanjem, dodatkom sumpornog dioksida, analizom šećera i ukupnih kiselina i eventualnom korekcijom sadržaja. Dodati hranu za kvasac, selekcionirani vinski kvasac te enzime za pospješivanje ekstrakcije boje iz kožice u sok. Fermentaciju provoditi u zatvorenim spremnicima, uz miješanje 3-4 puta na dan. Nakon što je postignuta željena obojenost soka (cca. 5-7 dana) potrebno je odtočiti mlado crveno vino od dropa u drugi čisti zatvoreni spremnik, pod vrenjaču spremnik (inoks spremnik ili drvena bačva) gdje nastavlja fermentaciju.

U masliniku

Obavlja se zaštita: dani postaju kraći, hladniji i vlažniji, te se može očekivati napad treće generacije maslinove muhe. U tom slučaju obaviti zaštitu sa insekticitima kraće karence. U slučaju manjeg napada prskanje obavljamo zatrovanim mamcima kojeg smo učinili od otopine vode sa dodatkom 1% Buminala i insekticida. Time prskamo jednu granu sa južne strane, po mogućnosti bez plodova. Napad većeg intenziteta suzbijamo prskanjem cijele krošnje sa otopinom odovarajućeg insekticida. Obaviti pripremu za početak berbe.

U staji

Stoka se polako privikava na prijelaz sa zelene na suhu krmu i nastavlja s tovom. S obzirom na velike količine otpada u ratarstvu (kukuruzinac, lišće šećerne repe i si.) treba misliti kako ih iskoristiti u staji za hranu ili stelju.

Gnojidba

Vrijeme je intenzivne obrade tla na veću dubinu, bilo za sjetvu ozimih usjeva ili za sjetvu proljetnih kultura. Pravi je trenutak rasipanja i zaoravanja ukupnih količina stajskoga gnojiva koje posjeduje gospodarstvo. Sa stajnjakom treba zaorati i NPK gnojiva namijenjena osnovnoj gnojidbi. Koristimo gnojiva NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 5-20-30 S, NPK 10-30-20 ili NPK 6-18-36, ovisno o tipu tla i kulturi za koju se obavlja gnojidba.. Naknadno unošenje istih gnojiva prije sjetve daje znatno lošije učinke, jer se smanjuje aktivacija dušika iz organske tvari tla, a fosfora i kalija iz pričuve. Za pšenicu treba zaorati 300 – 500 kg/ha NPK 8-26–26 ili NPK 10-30-20. Predsjetveno zatanjurati 100 kg/ha UREE ili 100 – 200 l/ha UAN-a. Za povrće koje se sije ili sadi ujesen primijeniti 500 – 700 kg/ha NPK 5-20-30 S, ili NPK 7-14-21 S. U voćnjacima, prije berbe jabuka i krušaka, obavlja se posljednje prskanje Fertinom Ca radi boljeg čuvanja plodova, odnosno bolje skladišne sposobnosti.