Ovo ljeto na policama gotovo svih trgovina pojavila su se osvježavajuća pića koja sadrže limetu – neobičnu, ali i većini ljudi nepoznatu biljnu vrstu.
Naime, limeta pripada skupini agruma i možemo slobodno reći da je blizak rođak s limunom. Za limetu možemo reći da je limunova mlađa, ali i slađa sestra. U Europu su je u 15. stoljeću donijeli britanski moreplovci, a vjeruje se da su upravo zahvaljujući njoj i njezinu bogatstvu vitaminom C ti moreplovci čuvali zdravlje. Limeta je po obliku ploda vrlo slična limunu, samo što je plod glatke, tanke kore koja je izrazito zelene ili žućkaste boje ovisno o stupnju zrelosti . Plod ima vrlo ugodnu aromu i osvježavajući okus. U zadnje vrijeme limeta se sve više uzgaja kao pojedinačna stabla uz okućnice, ali se može uzgajati i u posudi. Inače, agroekološki uvjeti uzgoja, izbor tla isti su kao i kod limuna.
Limeta je nastala u južnoj Aziji, a zahvaljujući Arapima proširila se na prostore Sjeverne Afrike, Španjolske i Portugala. Danas se ova voćka proizvodi u najvećoj mjeri na području Indije, Meksika i Egipta. Limeta ne sadrži masnoće, zasićene masne kiseline, kolesterol i soli. Niskokalorična je i odličan izvor vitamina C. Od minerala prisutni su kalcij, kalij i fosfor. Osim što je zbog svoje arome i kiselosti korisna u kulinarstvu, jedan je od sastojaka za brojne koktele i razna druga osvježavajuća pića, no ova voćka može se koristiti i u zdravstvene svrhe. Za limetu se slobodno može reći da je omiljena među ženama jer njezini sastojci najviše odgovaraju ženama Limeta poboljšava varenje, sprječava zatvor i urinarne infekcije, ublažava respiratorne tegobe i probleme s desnima i kožom. Korisna je za mršavljenje, a upotrebljava se i u kulinarstvu i kozmetici. Mirisna ulja koja sadrže plod ovog voća podstiču varenje, a čaša tople vode sa sokom od limete pomaže pri mršavljenju.