Krumpirova cistolika nematoda u Hrvatskoj je prisutna od 2001. godine.
Ciste koje se vide na korijenu zaraženoga krumpira odrasle su ženke u kojima se nalaze jaja. U cisti može biti 200-1000 jaja.
Krumpirova cistolika nematoda ima 1 generaciju godišnje. Jaja izlaze iz ciste u tlo te prodiru u korijen krumpira gdje se nastavlja njihov razvoj. Mužjaci ostaju crvolikoga oblika, a ženke odebljaju, probijaju stanice epiderme korijena, ali su usnim ustrojem pričvršćene za korijen i tada je cista bijele boje, a zrela kasnije poprima zlatnožutu boju. Ciste poslije vegetacije krumpira ostaju u tlu, gdje im se vitalnost može očuvati i 20-ak godina. Tijekom vegetacije javljaju se oštećenja u ozama, biljke su zaostale u razvoju, zakržljake, blijede, kasnije cvjetaju, a kod jače zaraze javljaju se plješine.
Budući da se zaraza u početku teško otkriva, potrebno se pridržavati preventivnih mjera kako bi se širenje ove nematode smanjilo. Sa zaraženih površina ne smiju se uzimati gomolji za daljnju sadnju, prenositi tlo ili gnoj na druge površine, potrebno je čistiti strojeve i alat nakon rada na zaraženim površinama.
Najmanje trogodišnji plodored, sjetva otpornih sorata krumpira, kao i sjetva ranoga krumpira dio su integrirane zaštite krumpira.
Kemijske mjere, odnosno upotreba nematocoida, dosta su skupe. U Republici Hrvatskoj za suzbijanje krumpirove nematode registriran je pripravak Nemathorin 10 G koji se mora unijeti u tlo na dubinu 10- 15 cm, a na istoj površini smije se koristiti jednom u četiri godine.