Suzbijanje jabukova savijača u eko proizvodnji

2812

Jabučni savijač najvažniji je štetnik u intenzivnim nasadima jabuke. Protiv ovog štetnika provode se 1 do 2 pa čak do 7 tretiranja godišnje stoga se najveći dio mjera suzbijanja štetnika u nasadima upravo odnosi na ovu vrstu.

savijac

Smatra se da može izazvati štetu u visini od 50% potencijalnog prinosa, s time da mu je u novije vrijeme štetnost jako porasla što se pripisuje klimatskom zatopljenju zbog čega je pojava ove vrste sve ranija i jača.

Odrasli oblik jabučnog savijača jest leptir koji ima raspon krila 16 do 19 mm. Sive je boje. Pri vrhovima prednjih krila nalaze se vrlo očita i karakteristična smeđa polja obrubljena dvjema sjajnim tamnocrvenozlatnim linijama. Stražnja krila su crvenkasto smeđa.

Jaja su promjera 1 mm, okruglasta, spljoštena te u sredini lagano natečena. Na početku mliječnobijele boje, dok se nakon par dana na periferiji pojavljuje crvenkasti prsten.

Čim izađu iz jaja, gusjenice imaju 2 do 3 mm, a glava im je dvostruko šira od tijela. Narastu od 16 do 20 mm. Glava im je tamnosmeđe boje, a tijelo im je isprva bjelkasto, a kasnije postaje svijetloružičasto do crvenkasto.

Kukuljica je duga 10 do 12 mm i široka 3 mm. Žutosmeđe do tamnosmeđe boje. Nalazi se u svilenkastom kokonu.

Prezimi odrasla gusjenica u kokonu ispod kore te u raznim pukotinama na deblu i debljim granama. U travnju se kukulji na mjestima prezimljavanja. Krajem travnja započinje izlijetanje leptira, u svibnju je ono mnogo intenzivnije i traje sve do kraja lipnja. Odrasli leptiri žive prosječno 15 do 18 dana. Mužjaci se javljaju prije ženki. Leptiri kopuliraju prosječno 30 do 50 jaja kad je temperature viša od 15 °C te ih uskoro počinju odlagati na lice listova, grančice i plodove.

Inkubacija traje 7 do 14 dana. Čim izađu iz jaja, gusjenice se ubušuju u plodove gdje se razvijaju. Razvoj traje 20 do 30 dana. Tada odrasla gusjenica napušta plod i odlazi u razne pukotine na deblu i granama gdje se zapreda i kukulji. Nakon desetak dana izlazi leptir koji leti od polovice srpnja do polovice kolovoza, odlaže jaja na plodove u koje se zatim ubušuju gusjenice. U vrijeme zriobe plodova, gusjenice izlaze i odlaze na mjesto prezimljavanja (pukotine na stablu, tlo).

U Hrvatskoj jabučni savijač ima redovito dvije generacije.

Gusjenice nanose štetu ubušavajući se u plodove, obično kod čaške ili peteljke ploda. Najprije plod oštećuju samo površinski, a kasnije buše hodnik sve do jezgre gdje izgrizaju sjemenke jabuke. Hodnici su puni izmeta kojeg izbacuju kroz otvor. Napadnuti nezreli plodovi otpadaju, dok je preostalima kvaliteta značajno smanjena zbog crvljivosti. Zaražene plodove često zahvaća monilija.

Jedan od prirodnih neprijatelja jabukova savijača su entomopatogene nematode roda Steinernema. One mogu značajno smanjiti populaciju jabukova savijača tijekom zimskog mirovanja, djelujući na njega na mjestima prezimljenja na kojima stvara svoje kokone. Entomopatogene nematode prodiru u tijelo domaćina kroz prirodne tjelesne otvore, npr. usta, anus ili dišne otvore. Pomoću bakterija, s kojima živi u simbiozi, uzrokuju ugibanje kukca domaćina kroz 24-72 sata. Nematode se razmnožavaju unutar tijela kukca. Kroz dva do tri tjedna nematode daju infektivne ličinke koje, u uvjetima dovoljne vlažnosti, napuštaju tijelo domaćina (u potrazi za novim domaćinom), odnosno u uvjetima nepovoljne vlažnosti, ostaju u tijelu uginulog kukca domaćina. Unutar njega nematode mogu preživjeti i smrzavanje. Osim tla, za održavanje ovih nematoda u nepovoljnom zimskom razdoblju povoljno stanište jesu i pukotine u kori debla voćaka.

Suzbijanje jabukova savijača entomopatogenom metodom

Entomopatogene nematode proizvode se kao biološki pripravci koji se vrlo učinkovito primjenjuju za suzbijanje jabukova savijača pri prezimljenju, te se koriste kao nadopuna kemijskim insekticidima i biotehničkim mjerama suzbijanja, istovremeno štiteći korisnu entomofaunu u agroekosustavu voćnjaka.

lako se uzgajaju u laboratorijskim uvjetima, te formuliraju kao biološki pripravci. Jedna od najboljih formulacija jesu vodotopive granule, s obzirom da je njima postignuta relativno duga vitalnost nematoda bez potrebe za skladištenjem na niskim temperaturama. Ova formulacija miješa se s vodom neposredno prije primjene. Entomopatogene nematode primjenjuju se istim uređajima (atomizerima) koji se koriste za primjenu kemijskih pripravaka za zaštitu bilja u voćnjacima. Infektivne ličinke nematoda mogu podnijeti pritisak od 1068 kPa i proći kroz uobičajene sapnice promjera ne manjeg od 100 μm, iz kojih je poželjno ukloniti sita kako bi se umanjila mogućnost oštećenja nematoda. Pripravci su u nekim istraživanjima primjenjivani do visine 1.0 m stabla voćke, a u uputama proizvođača ovih pripravaka navedena je potreba tretiranja debla i glavnih grana voćaka kao i tla ispod krošnje voćke.

Za postizanje što boljeg učinka nematoda od značaja je prisutna vlaga u nasadu prije i poslije primjene pripravaka. Vlaga bi se u nasadu nakon primjene pripravaka trebala zadržati najmanje 6-8 sati kako bi infektivne ličinke uspješno pronašle i ušle u kokone. Za primjenu ovih pripravaka idealno je kišno razdoblje. Iako određeni broj autora upućuje na potrebu osiguranja visoke vlažnosti u nasadu za vrijeme i nakon tretiranja, istraživanja provedena u Njemačkoj pokazuju da je za uspješno preživljavanje i kretanje te pronalaženje gusjenica jabukova savijača u kokonima dostatna i prirodna RVZ u nasadu, ako se tretiranje provodi u jesen i u predvečerje. Kako bi se pospješila učinkovitost nematoda, prije i nakon tretiranja voćnjaka biološkim pripravkom provođena su vlaženja (navodnjavanje) nasada. Štetan i nepovoljan utjecaj isušivanja i UV zračenja mogu se umanjiti dodatkom okvašivača u suspenziju nematoda prije njihove primjene. Radi osjetljivosti ovih nematoda na sunčevu svjetlost prikladno ih je primjenjivati predvečer. Iako su nematode u suzbijanju jabukova savijača najučinkovitije pri temperaturama 22-28 oC, na temperaturama ispod 15 oC učinkovitost joj se značajno smanjuje, a kod 10 oC već je relativno slaba.

U najvećem broju istraživanja primjena biološkog pripravka provedena je u listopadu. Prosječna temperatura u spomenutim istraživanjima bila je 14 oC (uz minimum od 8 ºC te maksimum od 21 ºC). Učinkovitost pripravaka, većinom iskazana u postotcima mortaliteta gusjenica u kokonima, varira od 2.2-100%, što može biti posljedica različitih visina populacija štetnika i primijenjenih doza entomopatogenih nematoda po jedinici površine, ali isto tako i njihove interakcije s različitim biotskim i abiotskim čimbenicima. U istraživanjima čiji su se rezultati temeljili na ocjeni postotka oštećenja plodova jabuke sljedeće godine, primjenom nematoda postignuti su prosječni rezultati od oko 53% manje oštećenih plodova od uobičajenih godišnjih oštećenja.

U Ujedinjenom Kraljevstvu su uz primjenu doze 1.5 x 109 IJ/ha utvrđena 50% niža oštećenja plodova jabuke od jabukova savijača u odnosu na primjenu kemijske zaštite voćnjaka od ovoga štetnika, odnosno 55 % niža oštećenja plodova jabuke u odnosu na primjenu metode konfuzije. Istraživanjima je utvrđen i pozitivan učinak malča u voćnjacima koji produžava vitalnost te infektivnost primijenjenih ličinki nematoda, a ujedno i pogoduje održavanju populacije i aktivnost predatora jabukova savijača koji se zadržavaju u prizemnom sloju voćnjaka.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.