Gnojidba u eko proizvodnji

166

Poznavanje sastava i kiselosti tla, raspoložive količine hraniva u tlu i potrebe biljaka za elementima ishrane, daje mogućnost da se utvrde stvarne količine hraniva koje će se koristiti tijekom proizvodnje.

Sastav tla, sadržaj hraniva i kiselost u tlu se može odrediti kemijskom analizom tla. Takve analize preporučuju se kod poljoprivrednih gospodarstava koje prelaze s konvencionalne na ekološku proizvodnju, a analizu tla treba provesti u razdoblju nakon berbe, kad su potrošena hraniva, te prije podizanja novih nasada ili usjeva.

Osnovna gnojidba u ekološkoj proizvodnji sastoji se od gnojidbe stajskim gnojem i gnojnicom domaćih životinja, te kompostom od biljnih otpadaka zajedno s prirodnim organsko- biološkim dodacima. Zreli stajski gnoj poboljšava strukturu tla, obogaćuje tlo organskom tvari i mikroelementima, te povećava mikrobiološku aktivnost u tlu. Životinjska gnojiva u ekološkoj poljoprivredi trebaju potjecati s vlastitog gospodarstva, a u nedostatku takvih gnojiva preporučuje se koristiti gnojiva koja su dobivena s gospodarstava na kojima se odvija ekološki uzgoj životinja. Gnoj životinja koje su hranjene antibioticima i hormonskom hranom ne preporučuje se koristiti u ekološkom uzgoju bilja. Treba voditi računa da se sva životinjska gnojiva kompostiraju bez vapna, jer vapno razgrađuje vrijedan dušik. Gnojivo nastalo od životinja s dugim probavnim traktom (goveda) teže je razgradivo od gnojiva nastalog od životinja kraćeg probavnog trakta (perad).

Životinjska gnojiva s relativno visokim udjelom dušika su kozji i ovčji gnoj, a sušeni goveđi gnoj, gnoj od peradi i svinjski gnoj se odlikuju visokim sadržajem kalija. Gnojnice, gnojovke i svježi gnoj životinjskog podrijetla ne smiju se rabiti za prihranjivanje biljaka u proizvodnji korjenastog povrća i jagoda u vrijeme aktivne vegetacije. U skladu s pravilima ekološke poljoprivrede dopuštena je uporaba proizvoda ili nusproizvoda životinjskog podrijetla – koštanog brašna, sušene krvi, brašna od kopita i rogova, ribljeg i mesnog brašna, brašna od perja i dlaka, mljevenih dijelova krzna i kože, vune, valjane dlake i čekinje, mliječnih proizvoda. Sušena krv ima visok sadržaj dušika, te fosfora i kalija, brašno od rogova i kopita se odlikuju visokim sadržajem dušika i fosfora, a koštano brašno ima najveći sadržaj fosfora, srednji sadržaj dušika i mali udio kalija. Brašno od rogova, sušena krv i koštano brašno međusobno se mogu miješati, te dobivamo organsko gnojivo u kojemu su sadržana NPK hranjiva, i mnoštvo mikroelemenata.

Proizvođači u ekološkom uzgoju bilja i biljnih proizvoda bez životinja moraju osigurati izvor gnojiva i sredstava za održavanje plodnosti tla koja su u skladu s prirodnim načelima brige za pravilnu njegu tla i očuvanja sadržaja organskih tvari i hraniva, te zaštite od raznih oblika degradacije tla. Povećanje plodnosti tla u ekološkoj poljoprivredi može se ostvariti zelenom gnojidbom ili sideracijom. Ovaj način gnojidbe je podoban za gospodarstva koja ne posjeduju životinje i gdje dolazi do prekomjernog iscrpljivanja tla.

Zelenom gnojidbom se unosi zelena masa odabranih biljaka (siderata) u tlo. Za sideraciju se odabiru biljke koje brzo rastu i stvaraju velike količine zelene mase, te imaju velik i snažan korijenov sustav. Leguminozni siderati pomoću kvržica na korijenu imaju sposobnost fiksiranja dušika, te se tlo obogaćuje dušikom. U Hrvatskoj se od leguminoznih siderata najviše koriste neke vrste djetelina, grahorica, stočni bob, grašak, grah i soja, a od neleguminoznih siderata se najviše koriste krmna i uljana repica. Rauola je kultura nastala kao proizvod križanja uljane repice i rotkve, a zbog velike količine zelene mase i vretenastog korijena koji rahli tlo, može se uspješno upotrijebiti kao biljka za zelenu gnojidbu. Rauola je vrlo otporna na sušu, te se može koristi u postrnoj sjetvi, pa i u uvjetima suhog ratarenja daje dobre prinose. Pri uzgoju siderata u nasadima drvenastih kultura, treba voditi računa da iste ne smiju smetati glavnom nasadu i ne smiju biti u kompeticiji za hranivo i vodu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.