Penjačice na kući

Penjačice mogu oplemeniti bilo koji vrtni prostor, bez obzira na njegovu veličinu, oblik ili namjenu. Neke se penjačice, kao Lapageria i Passiflora, uzgajaju prije svega zbog izvanredne ljepote cvjetova, dok se druge, primjerice šumska kozja krv (Lonicera periclymenum), podjednako cijeni zbog mirisa cvjetova.

Mnoge se penjačice cijene i zbog ljepote svojih listova, posebno vazdazelene vrste, ali i listopadne, primjerice lozika (Parthenocissus) i loza (Vitis coignetiae), zbog veličanstvena bogastva boja listova.

Treba istaknuti da veći broj penjačica donosi i plodove, koji su zanimljivi ne samo ljudima nego i pticama te drugim životinjskim vrstama. U svojim prirodnim staništima penjačice se na razne načine penju po drugim biljkama i tako dolaze do prijeko potrebne svjetlosti. U vrtu se uz prirodne oslonce upotrebljavaju i izgrađene konstrukcije, koje pomažu odabranim vrstama penjačica u njihovu rastu i razvoju.

Mjesto i položaj

Da bi se pokazale u punom sjaju i postigle svoj najljepši izgled, brojne penjačice traže sunčano mjesto s korijenjem u hladu, ali ima i onih koje vole hladniji položaj. Druge pak nisu tako izbirljive, pa premda više vole sunčano mjesto, dobro će podnositi i sjenovite uvjete, kao npr. lozika (Parthenocissus) i Schizophragma. U hladnijim klimatskim uvjetima osjetljive penjačice treba zaštititi i uzgajati ih uza zidove okrenute prema jugu. Međutim, ima sasvim dovoljno otpornih penjačica, koje će odlično uspijevati bez ikakve zaštite.

U područjima s umjerenom klimom zaklonjeni zid pruža pogodne mikroklimatske uvjete za uzgoj osjetljivih penjačica egzotične cvatnje. Na takvu će mjestu uspješno rasti, primjerice, Lapageria rosea, i Passiflora caerulea, jer će toplina koju odbija zid pomoći bržem odrastanju, pa će biljke bolje podnositi hladne zimske temperature. Zidovi pružaju i zaštitu od slabijih mrazeva. Za sjenovite zidove okrenute k sjeveru i izložene hladnim vjetrovima najpogodnije su otporne penjačice snažna rasta, kao što su npr. neke vrste kozje krvi i mnogi bršljani. Na izrazito sjenovitim mjestima uzgajajte samo zelenolisne bršljane, jer vrste prošaranih ili žutih listova vole više svjetla, a i mogućnost da ih oštete mrazovi mnogo je veća.

Oslonci i načini penjanja

Neke vrste penjačica same prijanjaju uz oslonac, bilo tzv. zračnim korijenjem, primjerice, bršljan (Hedera), ili prihvataljkama, kao npr. peterolisna lozika (Parthenocissus quinquefolia). Ove se vrste penju uz bilo koju površinu koja im nudi dovoljno snažan oslonac, npr. uza zidove i debela stabla. Penjačice s zračnim korijenjem pogodne su i kao pokrivači tla. Neke se penjačice spiralno obavijaju oko oslonca, i to u smjeru ili u obrnutom smjeru od kazaljki na satu, ovisno o anatomskim i morfološkim karakteristikama. Primjerice, šumska kozja krv (Lonicera periclymenum) i Manettia inflata obavijaju se u smjeru kazaljki na satu, dok se Ceropegia sandersonii i glicinia (Wisteria sinensis) obavijaju u obrnutom smjeru od kazaljki na satu. Neke se panjačice, primjerice, (Clematis) i neki dragoljubi (Tropaeolum) hvataju za oslonce pomoću kovrčavih peteljki listova.

Mnoge druge vrste penjačica ovijaju se pomoću nitastih tvorevina, odnosno vitica, koje su najčešće preobraženi listovi ili palistići. Tako se penju bigonija (Bigonia capreolata) i mirisna grahorica (Lathyrus odoratus). Preobraženim pazušastim izbojcima penje se pasiflora, a vršnim razne loze. Neke se penjačice samo rasprostiru ili pužu, primjerice, bogumila (Bougainvillea), Quisqualis indica i zimski jasmin (Jasminum nudiflorum) koji imaju duge povijene stabljike koje se tek tu i tamo hvataju ili se uopće ne hvataju za oslonce. Ove vrste penjačica treba privezati za žičane ili drvene rešetke, ili ih ostaviti da se same penju preko zidova ili nasipa.

Penjačice kao ograde

Penjačice snažnijeg rasta mogu se upotrijebiti za vrlo brzo zaklanjanje ružnih ograda, zidova ili građevina. Za tu namjenu koriste se biljke poput brdske pavitine (Clematis montana), zbog dojmljive mase kremasto bijelih ili ružičastih cvjetova koji cvatu u kasno proljeće, ili dvornika (Fallopia baldschuanica, syn. Polygonum aubertii, P. baldschuanicum), koji u kratko vrijeme tijekom ljeta oblikuje gusti lisnati pokrivač kombiniran s cvatovima sitnih bijelih cvjetova.

Green Garden