Sušenje maslina

1624

Na temelju znanstvene literature, približno je 300 vrsta biljaka širom svijeta osjetljivo na bakteriju, iako nisu sve ove biljke osjetljive na bolesti, a sve biljne vrste nisu podložne svim Xylella fastidiosa sojevima (pauca, multiplex, fastidiosa, sandyi).

Bakterija identificirana u Italiji (Apulia) smatra se novom genetskom varijantom Xylella fastidiosa, soj pauca, dok je bakterija identificirana u Francuskoj (Korzika i Provence-Alpes-Côte d’Azur) soj multiplex. Kako smo već ranije spomenuli soj pauca u Italiji je prouzrokovao velike štete u na maslinama. Naglasak Europskog zakonodavstva stavljen je na sprječavanje daljnjeg širenja ovog štetnog organizma iz tog područja u druge dijelove Europske unije.

Za razliku od soja pauca, soj multipleks može preživjeti u hladnijim klimatskim područjima i utjecati na širok raspon domaćina, uključujući mnoga prirodna stabla poput lisnatog drveća. U oba slučaja, cijeli raspon biljaka domaćina još uvijek je nejasan i povećava se tijekom istraživanja.

Svakako treba spomenuti da je jedna od najzanačajnijih biljaka domaćina maslina, kod koje na osjetljivim kultivarima bolest redovito završava potpunim odumiranjem stabla.

U provedbenoj Odluci komisije u Prilogu I. naveden je popis bilja za koje se zna da je podložno europskim i izvaneuropskim izolatima navedenog organizma. Kako smo ranije spomenuli popis domaćina ovog štetnog organizma tijekom istraživanja konstantno se povećava te se redovito ažurira na stranicama Europske komisije.
Propisi

Europska komisija donijela Odluku Komisije (2015/789/EU) o mjerama za sprečavanje unošenja u Europsku uniju bakterije Xylella fastidiosa (Wells et al.) i širenja bakterije unutar Unije koja je nadopunjena Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2015/2417 оd 17. prosinca 2015. i Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/764 оd 12. svibnja 2016. godine. Objavljene Odluke izravno su primjenjive u svim državavama članicama i obvezujuće su.

Simptomi ove bolesti ovise o biljci domaćinu i o stupnju njene osjetljivosti. Teške zaraze u kombinaciji s osjetljivom biljkom domaćinom dovodi do potpunog odumiranja zaražene biljke.

Xylella fastidiosa razvija se isključivo u ksilemu biljke. Simptomi koje uzrokuje ova bakterija posljedica su blokade ksilema u kojem se razmnožava, čime se onemogućuje transport vode. Nakon zaraze, Xylella fastidiosa se unutar biljke širi u oba smjera, no zaraza domaćina gotovo nikada nije sistemična i bakterija nije ravnomjerno raspoređena unutar biljke.

Biljke domaćini bakterije Xylella fastidiosa mogu biti zaražene bez da pokazuju vidljive simptome. Na maslini simptomi počinju promjenom boje i otpadanjem lišća, venućem i sušenjem vršnih mladica i izboja smještenih u gornjem dijelu krošnje, sušenjem i propadanjem mladica i grana te pojavom nekroza. Tipični simptomi povezani sa zarazom ovom bakterijom, jesu uvrnuti listovi i rubna nekroza plojke i pojava blijeđenja glavne žile lista.

S obzirom da Republika Hrvatska pripada mediteranskom krugu država članica, a proizvodnja maslina ima važnu ulogu, posljedice pojave ove bolesti na maslinama i drugim vrstama mogle bi imati nesagledive posljedice. Kako se radi se o karantenskoj bakteriji koja predstavlja veliki fitosanitarni rizik važno je pravovremeno otkrivanje zaraze ovom bakterijom kako bi se spriječilo njezino širenje. Posebno se mora paziti da biljke domaćine ovog štetnog organizma pri premještanju prati biljna putovnica koja je garancija da je bilje zdravo i da potječe iz područja za koje je poznato da se ne pojavljuje ovaj štetni organizam.

Dva su glavna puta prijenosa i širenja ove bolesti:
– prirodno širenje – putem kukca-vektora sa zaraženih biljaka domaćina
– trgovina – premještanje zaraženg sadnog materijala u nezaražena područja

U prirodi, patogen se prenosi putem kukca-vektora sa zaraženih biljaka domaćina. Vrsta Philaenus spumarius L., livadna pjenuša, zasada je jedini eksperimentalno potvrđeni vektor Xylelle fastidiosa koji je prisutan u Republici Hrvatskoj. Iako se takvi insekti obično se kreću samo na kiratkim udaljenostima do 100 metara, mogu biti nošeni i na dalje udaljenosti putem vjetra.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.