Može li vrijeme utjecati na zdravlje?

Ima ljudi koji, na osnovu toga kako se osjećaju, mogu prognozirati promjenu vremena. Kod nekih ta promjena vremena može izazvati tolike poteškoće da ih onesposobi čak i za odlazak na posao.

Tegobe osjećaju naročito oni s upalama zglobova (artritis), mišićnim bolovima, migrenama itd. Takvi i slični zdravstveni problemi predmet su istraživanja danas priznate znanosti biometeorologije.

Cilj tih ispitivanja je doznati kako vrijeme utječe na ljudski organizam. Čak 25 posto ljudi je osjetljivo na vremenske prilike, doživljavaju razne simptome ili pogoršanja postojećeg zdravstvenog stanja kada se vrijeme mijenja.

Migrena se obično povezuje s hladnim, suhim vremenom, premda gotovo svaka promjena vremena može predstavljati problem. Glavobolje povezane sa sinusnim problemima povezuju se s vlažnom hladnoćom. Što se tiče upale zglobova (artritis), premda se
neki kunu da postoji povezanost, nekoliko je znanstvenih studija kroz zadnjih 20 godina pokazalo da nema međusobnog odnosa.

Neke nestručne prognoze (poput nekih horoskopa objavljivanih u medijima ili na raznim web stranicama) o tome kako će trenutno vrijeme utjecati na osjećanje ljudi (npr. bolove itd.), zabrinjavaju biometeorologe, jer neke osobe mogu okrivljavati vrijeme za svoje simptome i na tome stati, umjesto da posjete liječnika. Međutim, vremenske prognoze temeljene na rezultatima znanstvenih istraživanja, u mogućnosti su, u slučaju predviđanja lošeg vremena, upozoriti stanovništvo na moguću češću pojavu migrena, moždanog i srčanog udara i neke nesretne slučajeve (pod pretpostavkom da promjene vremena mogu uzrokovati nespretnosti).

Ispitivanja obavljena u američkom Centru za klimatska predviđanja pokazala su, primjerice, da već kod prvih jačih zahlađenja zraka u listopadu, dolazi do izrazitog povećanja broja prijema u bolnice pacijenata koji dožive astmatične napadaje. Zagađenje zraka (pelud i druge čestice nošene zrakom) također mogu biti značajan uzročni faktor u proljeće i jesen, ali i u ostalim godišnjim dobima.

Slična ispitivanja su izvršena i u Engleskoj. Ta zemlja ima razrađen program za prognoziranje stanja nacionalnog zdravlja. Takav program koristi prošle podatke o vezi vremenskih prilika i broja prijema ljudi u bolnice, kako bi se moglo predvidjeti koja se vrst pacijenata može očekivati da će se pojaviti u bolnicama. Na primjer, pad temperature zraka prouzroči povećan broj slučajeva srčanog infarkta (nakon dva dana) i oboljenja dišnog sustava (nakon deset dana). Prema tome se ravna i raspored rada osoblja u bolnicama.