Opada li intelektualna snaga sa starenjem?

277

Većina od nas uvriježeno misli da starenje neizbježno donosi i slabljenje intelektualnih snaga. Neuroznanstvenici i psiholozi sada pronalaze da stariji mozgovi imaju iznenađujuće sposobnosti i snage.

Zablude o tome što se događa kad um stari, sada jedna po jedna nestaju.

Prva zabluda: stvari se samo pogoršavaju – Testovi memoriranja zaista pokazuju da 70-godišnjacima često treba više vremena i čine više pogrešaka, nego 20-godišnjaci. Međutim, skrivena unutar tih rezultata je prevladavajuća činjenica da, kako ljudi stare, mentalna se snaga počinje značajno razlikovati među pojedincima slične dobi. Ta činjenica onemogućuje donositi zaključke o sposobnosti neke starije osobe samo na osnovi njezinih godina.

Na različitim psihološkim testovima, sprovedenim na ljudima u dobi od 25 do 92 godine, nađeno je da je četvrtina do trećina 80-godišnjaka obavila zadatke isto tako dobro kao i njihove mlađe kolege. Nizom studija utvrđeno je ne samo da većina ljudi zadržava dobre mentalne vještine do barem 70 godina života nego da i više od četvrtine onih starijih od te dobi ne pokazuju značajan pad intelektualnih snaga. Znanstvenici misle da genetski faktori i faktori okoline igraju u tome ulogu. Ispitivanja pokazuju da faktori koji su najviše povezani s dobrom mentalnom funkcijom u starijoj dobi, uključuju iznadprosječnu naobrazbu, stimulirajući životni stil, kao i biti u braku s pametnom osobom. Kruta privrženost rutini i slabo zadovoljstvo sa životom povezani su sa slabljenjem intelekta.

Druga zabluda: prvo se gubi pamćenje – Godinama je prevladavalo mišljenje da je tijekom starenja memorija ono što prvo »odlazi«. Međutim, kada mentalne sposobnosti pređu svoj vrhunac, memorija nije ono što prvo »odlazi«, što slabi i nestaje. Ono što obično najprije počinje biti teško, i to već u 40-im godinama života, je moždana sposobnost osjećanja odnosa u prostoru (primjerice, pronalaženje svog automobila u podzemnoj garaži).

Neke mentalne vještine, kao što je sposobnost koncentracije ili matematičko računanje, izgleda da se zadrže vrlo dugo u starosti. Predstojnik neurološke klinike na medicinskom fakultetu John Hopkins, Barry Gordon, kaže: »Kazati, izgubit ćeš memoriju, je isto kao kazati, tvoj auto će se pokvariti. Sigurno, mnogi se automobili pokvare i stanu, međutim s ispravnim i redovnim održavanjem mnogima se to nikada ne dogodi.”

Treća zabluda: »upotrebljavaj ga ili ga izgubi« – Znanstvenici kažu da ne postoji izravna veza između mentalne aktivnosti i mentalne oštrine. Novija istraživanja pokazuju da »upotrebljavati mozak je dobro, ali to ne garantira da ga nećete izgubiti«. Izložiti mozak novim iskustvima i podražajima izgleda da je ključno za održavanje uma bistrim. Kad su starim štakorima u kavezu, za vrijeme jednog pokusa, stavili nove igračke, njihovi su mozgovi reagirali na te stimulanse na taj način što nervne stanice (neuroni) u mozgu stvaraju nove veze među sobom. Učinak se smanjuje i slabi kako se s vremenom ta, za njih, novina »troši«, pa štakorima postaje dosadno.

Ustvari, studije su pokazale da oni koji ustraju u tome da obavljaju stvari na način kako to uvijek čine, skloni su bržem opadanju intelektualnih sposobnosti tijekom starenja.

Četvrta zabluda: zdravo tijelo – zdrav um – U mnogim slučajevima, bolest uopće ne narušava mozak za vrijeme starenja. Za bolesti koje su povezane s mentalnim slabljenjem (srčane bolesti, šećerna bolest ili visoki krvni tlak), znanstvenici smatraju da se za takvu situaciju može djelomično kriviti životni stil pacijenta. Na primjer, prekomjerno uživanje hrane, nedostatak fizičke aktivnosti i stres su pretkazatelji i  fizičkog i mentalnog slabljenja. Tjelovježba koristi snazi mozga i u zdravih i u bolesnih, kako mladih, tako i starih osoba.

Peta zabluda: starijima je teško pomoći – Mozak koji stari zadržava iznenađujuću sposobnost da se pomlađuje, kako bi kompenzirao gubitke. Ako jedna njegova nervna stanica (neuron) ne može obavljati svoju funkciju, susjedne stanice preuzimaju taj posao. Tako, kako mozak stari, on može ustvari prebaciti odgovornost za određeni zadatak, koji treba obaviti, s jedne regije na drugu.

Istraživači sa sveučilišta Penn State našli su da ljudi u svojim 70-im godinama, koji su izgubili mentalno funkcioniranje tijekom zadnjih 15-ak godina svog života, mogu znatno poboljšati svoje stanje uz pomoć učenja. Psiholozi primjenjuju kognitivne treninge u svrhu poboljšanja rezoniranja, snalaženja u prostoru i memoriranja, kako bi starije ljude održavali oštroumnima i nezavisnima.

Nije zabluda: stariji pa pametniji – Znanstvenici koji istražuju i mjere mudrost u laboratorijskim uvjetima potvrđuju da kako čovjek stari tako postaje mudriji. Mnoge studije pokazuju da se stariji ljudi prilagođavaju svojim »sporijim mozgovima« izvršavajući zadatke kasnije nego oni mlađi. Također, premda starijim ljudima često treba više vremena da donesu odluku, ona je često bolja.

Razumljivo, još je istraživanja potrebno na području starenja uma, međutim više se nikad neće moći stariju dob denirati kao period mentalne slabosti. Eksperti zaključuju da stariji mozgovi nisu inferiorni, nego da su jednostavno drugačiji od mlađih mozgova. Na neki način, mlađi su ljudi oni koji mogu biti u nepovoljnom položaju, kompenzirajući nedostatak informacija, iskustva i mudrosti s brzinom uma.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.