Agrotehnika proizvodnje matovilca

3663
Spread the love

Matovilac se pojavljuje kao zimska ili rana proljetna kultura, ne previše rasprostranjena. Za ishranu se više koristi u zapadnijim područjima.

matovilac

Prema sadržaju hranjivih tvari nije osobito na cijeni. Vode u svježem listu ima više od 93%, bjelančevina oko 3%, masti oko 0,5%, bezdušičnih ekstraktivnih spojeva 2,5%, a ima celuloze i mineralnih tvari. Matovilac je jednogodišnja zeljasta biljka, cija visina može biti i veća od 25 cm, ovisno o odlici.

Postoji nekoliko selekcija od kojih je u Hrvatskoj najpoznatija odlika ljubljanski sitnolistni i nizozemski širokolistni. Nizozemsku odliku je lakše proizvoditi. Ta je biljka relativno krupna, pa su veći proizvodni učinci: berba i čišcenje su lakši, a daje daleko veće urode od sitnijih odlika. U sjemenskoj proizvodnji matovilac je dosta rizičan, jer cvate po etažama, a jednako tako zrije i sjeme. Dogodi se da je jedan dio sjemena gotovo zreo, dok još na dijelu izboja matovilac cvate. Dosta je teško dobiti sjeme ujednačene kakvoće zbog neujednačene zriobe.

Sjetva matovilca na otvorenom preporučuje se potkraj rujna ili početkom listopada. Ako je duga i topla jesen, već do snijega može se dosta matovilca koristiti u ishrani. Matovilac dosta dobro podnosi zimu. Čim snijeg okopni matovilac se bere, iako ima manji urod, jer tadašnja visoka cijena donosi visoku isplativost. Matovilac ima uvijek visoku cijenu, pa ga se isplati proizvoditi i u zatvorenom prostoru. Kod proizvodnje matovilca proizvođač mora znati stvarne mogućnosti, koliko se matovilca može prodati, koliko ima radne snage, koja je potrebna u vrlo kratkom vremenu.

Jedan kilogram sjemena matovilca ima više od 600.000 sjemenki. Imamo li dobru sijačicu, dovoljno je 4 kg dobro klijavoga sjemena za površinu od 1 hektara. Ako se sije po više suhom tlu, dobro je tlo povaljati laganim valjkom, radi ujednačenijega i boljega nicanja biljaka matovilca. Ozimi usjev može se pokriti slamom, koja truljenjem čuva toplinu i štiti matovilac od korova, pa biljke bolje rastu. U zatvorenom prostoru posijani matovilac nije potrebno grijati. Ako se sije u listopadu, bere se u prosincu.

U slučaju kasne sjetve, matovilac relativno brzo počne cvasti. Stvaranjem cvjetnih pupova list matovilca postaje dosta grub, žilav i neukusan. List matovilca bere se do stvaranja cvjetnih pupova. Tada se prestaje brati i prema ocjeni iskusnijega proizvođača ostatak matovilca se pušta u cvatnju, to jest ostavlja se za sjeme. Uputno je sijati manje površine, ali u više navrata, jer će isto tako dolaziti u rod, odnosno u berbu.

Matovilac se može sijati cijele godine, ali ako su više topline biljka, ranije fruktificira (ide u cvat), pa je slabije uporabljiva. Medutim, u našim klimatskim uvjetima matovilac je najbolje sijati u jesen za potrošnju koja relativno dugo traje. Matovilac je relativno skromna biljka. Ishrana mu je kompleksna, ali s manjim količinama osnovnih elemenata, kao što su N, P, K, zatim Fe, Zu i Cu.

Gnojidba stajnjakom dovoljna je s 25 postotnom količinom u odnosu na druge biljke, zato što matovilac ima relativno malu količinu zelene mase, pa ne može potrošiti puno mineralnih i organskih tvari. Svaka druga vrsta biljaka ima i daje veću zelenu masu, pa zato troši više hranjiva.

Matovilac najbolje koristimo kada beremo cijelu biljku. Uberemo li 10.000 kg po hektaru, smatra se da je urod bio odličan.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.