Grašak je jednogodišnja biljka koja se odlikuje razmjerno razvijenim korijenovim sustavom na čijim žilama se nalaze kvržice s dušičnim bakterijama.
Zahvaljujući njima grašak može vezati dušik iz zraka u oblik pristupačan biljci, s tim da prilično velike količine ostaju u tlu i za naredni usjev. Zbog svega toga grašak predstavlja skromnu biljku koja za svoj uzgoj zahtijeva relativno male količine mineralnog gnojiva (70 gr/m2 NPK 8-16-24), dok se stajski gnoj u njegovoj proizvodnji uopće ne koristi. Ipak, za uspješan uzgoj graška nužno je osigurati srednje lako do srednje teško tlo neutralne pH reakcije (6,5-7,2). Ukoliko je tlo kiselo ili pak alkalno, dolazi do narušavanja rada simbiotskih bakterija, što se negativno odražava na rast i razvoj same biljke.
Kiselost tla se, dakako, najpreciznije može odrediti pomoću odgovarajućih mjernih instrumenata. Međutim, relativno sigurnu procjenu kiselosti vaše vrtne zemlje možete ostvariti ako se poslužite jednostavnim trikom. Dovoljno je uzeti žlicu mokre zemlje i u nju dodati prstohvat sode bikarbone. Ukoliko zemlja počne pjeniti, vaše tlo je zasigurno kiselo. Ako pak nije bilo nikakve reakcije, na isti način uzetom uzorku zemlje dodajte žlicu octa. Zemlja će se najvjerojatnije zapjeniti, što je znak kako je vaše tlo lužnato. A svakako bi dobro bilo poznavati pH vrijednost vašeg tla, iz razloga što biljke koje preferiraju kiselo tlo nikada neće i ne mogu rasti punom snagom na lužnatim zemljištima. Osim toga, budite sretni ako takve «kisele biljke» uopće opstanu i prežive u lužnatim uvjetima uzgoja.
Zbog toga, kada ustanovite da vaše tlo ima povećanu pH vrijednost, nabavite kiseli treset ili pak sumpor koji trebate unijeti u tlo (cca 2 kg sumpora na 10 četvornih metara kod pjeskovitih tala), te se svakako posavjetujte sa stručnom osobom iz navedene oblasti.
Grašak se u područjima s blažom klimom može sijati tijekom jeseni, pa čak i koncem ljeta. Obično se radi o sukcesivnoj sjetvi u razmacima od 7-8 dana kako bi berba i opskrba tržišta trajala što duže. Tako se pojedinih godina sjetva graška (uz redovito natapanje) može obaviti već koncem srpnja, odnosno, početkom kolovoza kada za berbu prispijeva u rujnu. U pravilu u priobalnim područjima sjetva graška se planira od početka jeseni pa sve do veljače. Sorte niskog graška sijemo u redove razmaka 20 cm, dok razmak u redu iznosi 3-5 cm. Dubina sjetve iznosi 3-4 cm. U 100 grama sjemena nalazi se oko 400 sjemenki, što je dovoljno za površinu od 3-4 četvorna metra.
Berba počinje kada su mahune potpuno razvijene, a zrno puno te kad pod pritiskom mahune krcnu. Prinos mahuna na 1000 četvornih metara iznosi 1-1,5 tonu a obično se od kilogram mahuna dobije 0,5 kg zrna.