Luk vlasac

1766

Luk vlasac je zasigurno jedna od najljepših začinskih biljaka koje se mogu vidjeti u kućnim vrtovima. Pripada porodici lukova, a ističe se zbog svojih dekorativnih ljubičastih cvatova, pa se često može pronaći kao ukrasna vrsta.

vlasac

Raste samoniklo na vlažnim livadama, no takve divlje forme vlasca za razliku od kultiviranih imaju grube i tvrde listove. Uzgaja se zbog nježnih, cjevastih i aromatičnih listova, koji se kao začin koriste isključivo svježi, jer kuhanjem i sušenjem vlasac gubi vrijednost.

Upotpunjuje okus brojnim jelima, a omiljen je zbog blage arome i jer nema ljutine poput ostalih srodnih vrsta. Za razliku od češnjaka i luka, ova višegodišnja vrsta ne oblikuje lukovicu, te je dobro otporan na niske temperature, a može podnijeti u tlu i oštre kontinentalne klime. Njegovi fino nasjeckani svježi listovi dodaju se pred kraj kuhanja u juhe, umake i jela s krumpirom. Obogaćuje okus salatama, mladom siru i maslacu ili služi kao dekoracija narescima.

Njegovi listovi predstavljaju vrijedan izvor minerala (kalij, kalcij, magnezij, željezo), vitamina (C, A, Bj i EU) i fitoncida. Fitoncidi su tvari biljnog porijekla koje sprječavaju razvoj štetnih mikroorganizama, te nas na taj način štite od prehlada. Listovi djeluju kao blagi antiscptici, jačaju apetit, pospješuju probavu, a imaju i diuretska svojstva (potiču izlučivanje tekućine).

Vlasac je nezahtjevna biljka koja raste na sunčanom i u polusjenovitom mjestu u vrtu, ali u ljetnim mjesecima mu je potrebno osigurati dovoljno vlage. Može se razmnožavati generativno u proljeće (sjetvom sjemena) ili vegetativno ujesen (dijeljenjem biljke). Ukoliko se razmnožava sjetvom sjemena, treba imati na umu da sjeme brzo gubi klijavost, pa je stoga potrebno koristiti samo jednogodišnje sjeme. Za uzgoj na otvorenom prikladniji je uzgoj iz presadnica proizvedenih u kontejnerima. Posijan iz sjemena razvija se dosta sporo, pa se njegovi listovi mogu koristiti tek polovicom ljeta. Međutim, kako ima iznimnu sposobnost grananja, ubrzo stvara kompaktni bus koji do jeseni ima i do 80 izboja.

Dijeljenje biljke se obično primjenjuje kod uzgoja u posudama, jer se tim načinom razmnožavanja vlasac brže razvija. U zimskim mjesecima, kada je biljka u fazi mirovanja, dijeli se samo korijen što olakšava razmnožavanje.

Listovi vlasca se režu malo iznad razine tla kada narastu 15 do 20 cm, te se slažu u vezice. U prvoj godini se obično bere 2 puta, dok se u drugoj godini mogu ostvariti i 4 berbe. Cvate u drugoj godini, pa prva proljetna berba mora biti prije nego što potjeraju cvjetne stabljike.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.