Sve o uzgoju brokule

167

U dobro pripremljeno i vlagom zasićeno tlo brokula se sadi na razmake različitih dužina ovisno o habitusu kultivara.

Zbog bolesti i nametnika koje dijeli s ostalim kulturama iz porodice kupusnjača ne smije se uzgajati u plodoredu s tim kulturama najmanje 3 – 4 godine.

Proljetna brokula zbog kratke vegetacije nakon berbe omogućuje uzgoj kultura kao što je grah mahunar, cikla ili poriluk dok jesenskoj brokuli pretkulture mogu biti salata, grašak ili rani krumpir i špinat. Brokula se može proizvoditi kao međukulturna između redova rajčice, salate, graha mahunara ili graha zrnaša, jer uspravnim rastom ne zauzima mnogo prostora, a dospijeva za berbu kasnije od navedenih kultura.

Manje bujni kultivari obično sade na razmak 50 x 50 cm, odnosno da se postigne sklop od 4 biljke/m2 , a bujniji kultivari se sade na razmak između redova 60 – 80 cm a unutar redova 40 – 70 cm.

Za ranu proljetnu sadnju osnovna obrada tla uz startnu gnojidbu s povećanom količinom fosfora i kalija obavlja se u jesen.

Dobro je već i u jesen pripremiti uzdignute gredice da se u proljeće tlo što prije osuši i ugrije. Prije sadnje tlo se tretira herbicidima za tu namjenu. Može se i primijeniti i malč od biorazgradive prozirne folije koji pospješuje zagrijavanje tla a ako pak se primjenjuje crna PE folija izbjegava se upotreba herbicida.

Kad se sadi u kasno proljeće ili ljeto cvjetača obično dolazi kao drugi usjev, pa nakon skidanja pretkulture treba ukloniti biljne ostatke te tlo površinski obraditi da se dobije zrnasti sloj tla pogodan za sadnju te uspješno ukorjenjivanje presadnica. Prije sadnje važno je navlažiti tlo na dubinu od 30 cm na 70 – 80% poljskog kapaciteta tla za vodu.

U tijeku rasta stabljike i listova biljke traže veće količine dušika (N), a u stadiju stvaranja cvatova više fosfora (P2O5) i kalija (K2O).

Brokula vrlo pozitivno reagira na gnojidbu tla stajskim gnojem i kompostom. Dok se najbolji urodi i kakvoća postižu kombiniranom gnojidbom, dakle organskim i mineralnim gnojivima. Osnovnom obradom u tlo se zaorava 40 – 50 t/ha stajskog gnoja + NPK 7 – 20 – 30 ili NPK 8-26-26 u količini 10 do 15 dkg/ m2, (1 – 1,5 t/ha). Brokula se prihranjuje 1 – 3 puta u vegetaciji sa KAN – om u količini od 100 kg/ha.

U cilju uništavanja korova i stvaranja što povoljnijega vodo – zračnog režima te razbijanja pokorice primjenjuje se međuredna kultivacija tla. Prva se obavlja 3 – 5 dana nakon sadnje, a iduće nakon svakog natapanja. Međuredna obrada provodi se sve dok se redovi ne zatvore. Na manjim površinama brokula se može i nagrtati, kako bi oblikovala adventivno korijenje. Korovi u usjevu brokule, osim kultivacijom i okopavanjem mogu se uništavati i herbicidima. S

uzbijanje širokolisnih korova u kupusnjačama moguće je 7 – 8 dana nakon sadnje (ali prije nego korovi počinju nicati) koristiti pripravak na bazi aktivne tvari metazaklor (2-2,5 lit./ha), dok se naknadno protiv trava može koristiti fluazifop-p-butil (0,8-2 lit./ha). Karenca za kupus iznosi 49 dana.

Najvažniji šetnici na brokuli su:

Kupusni buhači, kupusna muha (lat. Delia radicum), kupusna lisna uš (lat. Brevicoryne brassicae), kupusni moljac (lat. Plutella xylostella), lisne sovice, veliki kupusar (lat. Pieris brassicae), mali kupusar (lat. Pieris rapae) , kupusna pipa šiškarica, duhanov resičar.

Kupusni buhači najveće štete rade odrasli oblici (imago) hraneći se lišćem mladih biljčica.

Kupusna muha prezimi kao kukuljica u tlu, kad temperature pređu 12°C izlijeću muhe koje polažu jajašca na vrat korijena. Nakon 3 – 8 dana iz jaja izlaze ličinke koje se ubuše u korijen i tu ostaju tijekom svog života praveći štete izjedanjem.

Kupusni moljac – prezimljuje kukuljica a ponekad i leptir. U travnju izlijeću leptiri (lete u sumrak) polažu jaja iz kojih se za 3 – 7 dana razviju gusjenice koje prave štete izjedajući lišće u razdoblju od 9 – 14 dana kada se kukulje. Stadij kukuljice traje 7 – 14 dana. Time završava životni vijek jedne generacije kupusnog moljca. Tijekom godine u kontinentalnom dijelu 3 – 4 generacije a na Mediteranu 4 – 6. Generacije se često preklapaju i štete nanose tijekom čitave vegetacije.

Veliki i mali kupusar – imaju 2 – 3 generacije godišnje, prezimljuje u stadiju kukuljice, leptire lete krajem travnja i početkom svibnja, odlažu jaja iz kojih za 10 – ak dana izlaze gusjenice. One prave štetu izjedajući lišće. Stadij gusjenice traje 3 – 4 tjedana.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.