Octena mušica grožđa

47

Octena mušica ploda (Drosophila suzukii, Matsumura, 1931.) potječe iz Azije. Štetnik je prvi put uočen u Japanu 1916. godine. Kasnije se pojavljuje u Kini, Indiji, Tajlandu i Koreji. Osamdesetih godina prošloga stoljeća prisutnost ove vrste potvrđena je na Havajima, a krajem 2008. godine štetnik se pojavio u SAD-u .

Njezina prisutnost u Europi ustanovljena je 2009. godine u Italiji. Godine 2010. pronađena je u Francuskoj, Rusiji, Španjolskoj i Sloveniji. U Hrvatskoj prvi je put zabilježena na području Istre u nasadima malina, breskve i vinove loze.

Za razliku od većine pripadnika roda Drosophila, koji napadaju oštećene plodove ili prezrelo, trulo voće već otpalo sa stabla, ženke Drosophila suzukii odlažu jaja u plodove voćki ili bobice vinove loze u zriobi. Ličinke octene mušice plodova razvijaju se unutar plodova i bobica grožđa, koji pritom postaju meki te neprikladni za tržište. Octena mušica ploda ima veliki broj domaćina i kultiviranih i samoniklih biljaka. U poljoprivrednoj proizvodnji registrirane biljke domaćini su joj kivi, kaki, smokva, jagoda, jabuka, trešnja, šljiva, breskva, kruška, malina, kupina, borovnica, vinova loza.

Gospodarski važne štete zabilježene su na trešnji, šljivi, breskvi, borovnici, malini, kupini, jagodi i vinovoj lozi.

Odrasli oblici Drosophila suzukii žuto-smeđe su boje, crvenih očiju, dimenzija tijela 2 − 3 mm. Mužjaci vrste Drosophila suzukii nešto su kraći od ženki, na vrhu prozirnih krila imaju karakterističnu crnosivu pjegu (za razliku od ženki koje tu pjegu nemaju). Sličnih mrlja na krilima ostalih europskih vinskih mušica nema, možda zbog druk- čijega pozicioniranja ili drukčijeg oblika pjege. Osim toga, mužjaci octene mušice ploda imaju dvije tamne mrlje na stopalu prednjih nogu.

Ženke octene mušice ploda oštećuju voćne plodove i bobice grožđa u fazi dozrijevanja, čineći to zarezivanjem kožice ploda nazubljenom leglicom u procesu odlaganja jaja. Iz odloženih jaja izlegu se ličinke koje se odmah počinju hraniti mesom ploda, razarajući njegovu unutrašnjost.

Napadnuti plodovi prepoznaju se po malim rupicama (ulaznom ubodu), te udubljenim mekim točkama koje mijenjaju boju na površini ploda. Napadnuti plodovi vrlo brzo propadaju. Na oštećene plodove naknadno se nasele i različiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije) koji uzrokuju trulež plodova.

Napadnuti plodovi nisu prikladni za jelo te gube svoju tržišnu vrijednost. Ovaj štetnik može napraviti prilično veliku štetu na voću neposredno prije berbe, ali i nakon toga.

Suzbijanje ovoga štetnika dosta je otežano jer se javlja u vrijeme dozrijevanja plodova, kada je uporaba insekticida ograničena zbog poštivanja karence. U praksi se najviše koriste lovke koje se prave od PVC-boca zapremnine 0,5 litara. Pri vrhu boce buše se 4 rupice promjera 4 − 5 mm, a u bocu se usipa 2 − 3 dl jabučnog octa. Boce se vješaju u vinograde u zone grožđa.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.