Škrlet, autohtona sorta sjeverozapadne Hrvatske

Škrlet se prvi put spominje 1854. g. u Gospodarskim novinama koje prate izložbu vina u Zagrebu kao uzorak Jožefa Škrlet Gregoricha iz vinograda pokraj Letovanića.

Autori navode da je sorta Škrlet žuti zastupljena sa 1/8 vinograda, a među ostalim sortama spominje se i ‘Ovnek’ za koji se danas smatra da je sinonim Škrleta. Vukotinović (1856) navodi da Škrlet pripada sortimentu Petrinje. Mirošević (1985) nije pronašao mnogo zapisa o Škrletu iz vremena prije 1900. g., a prvi morfološki opis sorte daje Turković u svojem kapitalnom djelu Ampelografski atlas 1952. godine.

Do današnjih je dana ostao sorta karakteristična za sjeverozapadnu Hrvatsku i najveće površine pod Škrletom nalaze se na području Moslavine. Od 2000-ih godina, početkom projekta klonske selekcije raste interes proizvođača i od tada su površine pod sortom u konstantnom porastu.

Škrlet se najviše uzgaja u vinogradarskim podregijama Moslavina i Pokuplje, a najveće su površine u vinogorju Voloder – Ivanić Grad, na području oko Popovače i Kutine. Međutim širi se i u ostale dijelove sjeverozapadne Hrvatske.

S vegetacijom počinje srednje rano. Dozrijeva u III. razdoblju. Jako je bujna sorta. Sorta ne pokazuje posebnu osjetljivost na gljivične bolesti, a zbog rastresitog grožđa nije osjetljiva na sivu plijesan. U slučaju dobre oplodnje, rodnost je velika, međutim kada se ne oplodi dobro, ona je mala do srednja.

Postiže srednju razinu šećera u grožđu i srednju do višu razinu ukupne kiselosti. Uzgojem na prikladnim položajima i u meteorološki povoljnim godinama te uz primjenu odgovarajućeg opterećenja postiže visoku i cijenjenu kvalitetu grožđa. Zbog svoje popularnosti grožđe postiže veću cijenu unatoč ponekad prosječnim karakteristikama.

Škrlet je sorta kod koje količina grožđa i prinos jako ovise o stupnju oplodnje. Upotreba agrotehničkih mjera (pinciranje) kao i folijarna prihrana mikroelementima pred cvatnju redovito se primjenjuju u standardnoj tehnologiji uzgoja. Unatoč tome, u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta (kišno i hladno vrijeme) u razdoblju cvatnje može doći do slabije oplodnje i smanjenja prinosa (više od 50%). Na dobrim vinogradarskim položajima i u godinama s dobrim klimatskim uvjetima daje dobru kvalitetu grožđa koja rezultira kvalitetnim vinima diskretne sortne arome, koja su potrošači prepoznali, pa sorta postaje sve popularnija.

Zbog manje osjetljivosti na sivu plijesan, nema problema s potpunim propadanjem grožđa, što se događa kod drugih sorata u području uzgoja Škrleta, što također pridonosi dobrim proizvodnim karakteristikama sorte. Škrlet je srednje rodan na bazalnim pupovima.

Škrlet i standardno se uzgaja na Guyot sustavu, bilo jednokrakom ili dvokrakom. Rez u zeleno potrebna je mjera u uzgoju, a defolijacija prije berbe pokazala se kao dobra za povećanje kvalitete grožđa.

Škrlet je sorta dosta raširena u Moslavini i Pokuplju, a širi se i u ostale dijelove sjeverozapadne Hrvatske. Vrlo je popularna sorta u posljednje vrijeme, podižu se novi nasadi pa joj populacija raste, a od 2000. godine ukljucena je u projekt klonske selekcije. Prvi priznati klonovi i pojava kvalitetnijeg sadnog materijala također ce dodatno pridonijeti povećanju populacije, pa sorta nije ugrožena.