Opadanje plodova nakon cvatnje

4600

Nakon cvatnje često uočavamo jače opadanje plodova. Traje između 10 i 20 dana. Tada može opasti i do 75 posto plodova.

jabuke

To je prvi val opadanja plodova, do kojeg dolazi prirodno, jer se svi plodovi ne oplode. U početku započne rast plodova, ali se brzo zaustavi, jer neoplođeni sjemeni zametci ne luče hormone potrebne za diobu stanica i daljnji rast plodova. U ovom valu najčešće opadaju plodovi jabuka i krušaka, ali i drugih vrsta. Prvi opadaju plodovi koji uopće nisu oplođeni, a potom kod jabuka i krušaka plodovi koji imaju oplođen po jedan ili dva sjemena zametka.

Mali broj sjemenih zametaka ne luči dovoljno hormona koji bitno utječu na diobu stanica i rast ploda. Treba znati da se plodnica kruške sastoji od pet sraslih plodničkih listića, a u svakom se nalaze po dva sjemena zametka. Plodnica jabuke se također sastoji od pet plodničkih listića, a u svakom dolaze po dva ili više sjemenih zametaka.

U koštičavih voćaka plodnica je jednogradna, a u njoj dolaze dva sjemena zametka. Uz obilnu cvatnju jabuka i krušaka dovoljno je da se zametne 5-7 posto cvjetova u plodove, pa da se postigne dobra rodnost. Kod sorti sitnijeg ploda potrebno je da se zametne 12 posto cvjetova u plodove.

Kod bresaka, marelica i šljiva dobro je kada se 10-20 posto cvjetova zametne u plodove, a kod trešanja i višanja 15-25 posto. Općenito treba znati da su rijetke plodnice u kojima se pri oprašivanju oplode svi sjemeni zametci. Sjemeni zametci se nakon oplodnje razvijaju u sjemenke. Kada razrežemo plod jabuke ili kruške, vidimo da je u njemu najčešće 5-6 sjemenki. No, ima plodova s dvije ili tri sjemenke.

Koja je uloga sjemenki u održanju ploda?

Prije svega treba naglasiti da se u sjemenkama svih vrsta voćaka (jabuka, kruška, breskva, šljiva itd.) luče hormoni koji potpomažu diobu stanica i rast ploda. Ako plod ima dovoljno oplođenih sjemenih zametaka, tada će dobro rasti i biti stabilan pa neće opasti.

Plodovi u kojima nema oplođenih sjemenih zametaka niti razvijenih sjemenki zastanu u rastu, jer ih na rast ne potiču hormoni. Nakon zastoja u rastu razvije se sloj odvajajućih plutastih stanica između peteljke i rodnog izbojka, pa popusti veza i plod opada.

Što je manje oplođenih sjemenki u plodu, to je lučenje hormona slabije, a time i stabilnost ploda manja. Na stabilnost ploda, odnosno smanjeno opadanje plodova s manjim brojem sjemenki utječe i stanje ishranjenosti voćke. Ako želimo da cvjetni pupovi i cvjetovi budu razvijeniji, tada mjesec dana prije cvatnje treba voćke prihraniti dušičnim gnojivom, i to sa 150 kg KANA po 1 ha. Uz bolju opskrbu dušikom, bit će bolja i oplodnja.

Napokon, ako želimo da manje plodova opadne nakon cvatnje, trebamo odmah nakon cvatnje voćke prihraniti drugom dozom dušičnog gnojiva, i to sa 150 kg KANA po 1 ha. U ovo vrijeme dodano dušično gnojivo potpomoći će rast plodova i mladica, koje se na početku vegetacije u proljeće odvija pretežno na račun rezervnih hranjiva iz korijena, debla i skeletnih grana. Osim toga, prihranjivanje prije cvatnje i poslije cvatnje potpomaže proljetni rast korijena. Ako želimo provjeriti zbog čega su plodovi nakon cvatnje opali, tada ih trebamo razrezati i vidjeti sadrže li sjemenke. Na taj ćemo se način uvjeriti zbog čega u velikoj mjeri plodovi opadaju.

Prekomjerno opadanje plodova nakon cvatnje može biti uzrokovano lošom oplodnjom, zbog nepovoljnih klimatskih prilika, a najčešće zahladnjenja u doba cvatnje. Naime, uz zahladnjenje je slabija energija i ukupna klijavost polena, pa ne dođe do oplodnje. Osim toga, uz hladnije vrijeme ne lete niti pčele koje inače slove kao najmarljiviji prenositelji polena ili najbolji oprašivači. Katkad i uz vrlo povoljne klimatske prilike, u doba cvatnje mogu opasti gotovo svi plodovi nakon cvatnje.

To se rijetko događa. Uzrok može biti loše odabran sortiment. Znamo da se sorte jabuka i krušaka, zatim veliki broj šljiva i trešanja itd., ne mogu oploditi svojim polenom već su upućene na međuoprašivanje i oplodnju polenom druge sorte. Ako imamo pojedinačna stabla jedne sorte, tada ih nema tko oprašiti i oploditi. Logično je, dakle, da će nakon cvatnje neoplođeni plodovi opasti.

Lipanjsko opadanje plodova

U lipnju nastupa drugi val opadanja plodova. Lipanjsko opadanje izraženije je kod mladih voćaka, s naglašenom bujnošću. Opadanje može biti više ili manje izraženo, ovisno o klimatskim prilikama i stupnju ishranjenosti voćaka. U ovom će valu opadati prvo plodovi u kojima je manji broj sjemenki.

Povećano opadanje može prouzročiti suša, jer je tada otežano primanje hranjiva iz tla. Drugi razlog može biti slaba ishranjenost voćaka općenito, a posebice dušikom. Protiv lipanjskog opadanja borimo se natapanjem i prihranom dušičnim gnojivima. Da se spriječi ili znatno smanji lipanjsko opadanje plodova, preporučuje se u drugoj polovici svibnja provesti treće
prihranjivanje dušičnim gnojivom.

U to se vrijeme gnoji sa 100 kg /ha KANA. Postoji i mogućnost primjene hormonskih pripravaka, kako bi hormoni poticali dalji rast ploda i utjecali na smanjenje opadanja. No, ta je praksa složena pa se rijetko primjenjuje. Ako se i primjeni, to se obavlja pod stručnim nadzorom, kako ne bismo prouzročili nepoželjne posljedice.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.