Simptomi smeđe truleži koštićavih voćaka

951

Simptomi koje uzrokuju M. fructicola, M. laxa i M. fructigena na koštičavim voćnim vrstama vrlo su slični.

monilia

Monilinia vrste mogu zaraziti cvjetove, izboje i plodove. Latice zaraženih cvjetova posmeđe, nakon čega čitavi cvjetovi nekrotiziraju i suše se. Nakon kiša ili u uvjetima visoke relativne vlažnosti zraka, na osušenim cvjetovima mogu se pojaviti uočljive sivkaste nakupine spora gljive, koje izgledaju kao gusta prašina.

Sa cvjetova gljiva prelazi u izboje koji se brže ili sporije suše. Listovi na zahvaćenim izbojima nekrotiziraju, posmeđe, uvijaju se i ostaju visjeti na stablu.

Čest je slučaj da se osuše svi listovi, cvjetovi ili mlađi plodovi na zaraženom izboju, što se lako uočava i nerijetko izgleda upadljivo tijekom proljeća na netretiranim stablima koštičavih voćaka u vrtovima ili okućnicama. Plodovi zaraženi rano u vegetaciji se osuše i ostaju visjeti na stablu, poprimajući smeđu ili gotovo crnu boju.

Simptomi na zrelim plodovima se isprva javljaju u vidu lagano udubljenih, vodenastih pjega koje u kratkom razdoblju zahvaćaju sve veću površinu ploda, uzrokujući tipičnu trulež. Truli dio ploda kod breskve, nektarine, marelice, trešnje i višnje poprima smeđu boju, dok kod kultivara šljive ljubičastog ploda do promjene boje ne dolazi. Zahvaćeni dio ploda je mekan, a na njemu se uskoro počinju pojavljivati dobro vidljivi jastučići uslijed sporulacije gljive. Jastučići se najčešće razvijaju gusto, tako da u nekim slučajevima u vidu prevlake u potpunosti prekriju plod.

Jastučići ili nakupine na plodovima zahvaćenim smeđom truleži mogu biti smeđe-žute, bjeličaste, smeđe-sive ili sive boje.

M. laxa na plodovima breskve, nektarine i marelice najčešće stvara guste nakupine sive boje, no jednako tako mogu izgledati i nakupine koje stvara M. fructicola.

Nakupine koje na breskvi stvara u Hrvatskoj uobičajena M. fructigena nisu sive, već žuto-smeđe ili bjeličasto-žute, s izraženijim i većim jastučićima. Na plodovima šljive, trešnje i višnje razlika u boji i strukturi jastučića koje stvaraju M. fructicola, M. laxa i M. fructigena je manje izražena.

Plodovi na stablu zaraženi nekoliko tjedana prije berbe se najčešće smežuraju, a trulež se gotovo uvijek relativno brzo širi sa zaraženog ploda na plodove koji se s njim dodiruju. Gljiva sa zaraženih plodova redovito prelazi i na listove prislonjene uz plod. Na listovima se pojavljuju smeđe vodenaste lezije, nakon čega se u relativno kratkom vremenu čitav list uvija, nekrotizira i osuši.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.