Debit ili puljižanac

88

Podrijetlo sorte je nepoznato. Međutim ime Debit (tal. dèbito = dûg – sorta od čijeg se obilatog roda mogao vratiti dug) i najrašireniji sinonim Puljižanac (Puglia – Apulija – talijanska pokrajina) upućuju na talijansko podrijetlo.

No prema drugoj hipotezi ova je sorta autohtona na području Promine, po čijem je mjestu (Puljane) dobila ime.

Vodeća je bijela sorta podregije Sjeverna Dalmacija, a rasprostranjena je još i u podregijama Dalmatinska zagora te Srednja i južna Dalmacija. Najviše se uzgaja u Prominskom i Drniškom vinogorju, gdje je tradicionalno vodeća sorta. Sporadično se može naci i na kvarnerskom otočju. Danas je Debit jedna od najrasprostranjenijih i najvažnijih bijelih sorata Dalmacije, a uzgaja se na 415,93 ha (APPRRR, 2013).

Počinje s vegetacijom kasno, a i dozrijeva kasno, krajem III. i pocetkom IV. razdoblja. Sorta je bujna. Sorta je srednje osjetljiva na plamenjaču, pepelnicu kao i sivu plijesan, pa se tek u vlažnijim godinama mogu očekivati znacajnije štete.

Sorta je vrlo dobre rodnosti i redovitih i visokih prinosa, koji se obično kreću izmeu 10 i 15 t/ha, ali znatno je višeg potencijala. Kakvoća je u pravilu dobra, no jako ovisi o prinosu, starosti nasada i položaju. Zato se koncentracija sladora kreće u širokim granicama od 15-19°B, dok je kiselost obično niska (4,5-6 g/l). Obično je neutralnog mirisa i okusa, pa je
pogodna za kupažiranje s drugim sortama.

Debit je vrlo zahvalna i zato omiljena sorta među brojnim proizvođačima podregije Sjeverna Dalmacija. Dobrih je i stabilnih prinosa, nije posebno osjetljiv niti zahtjevan u proizvodnji. Premda ga danas smatraju ponajprije visoko rodnom i zato manje kvalitetnom sortom, kvalitativni potencijal mu je ipak viši. U prošlosti se uzgajao na boljim položajima nego danas, a osobito su bili cijenjeni položaji na zapadnim i južnim obroncima Promine.

Tradicionalno se vinificirao uz dugotrajnu maceraciju, pa su vina bila intenzivno žute boje, trpka, snažna, sa svim karakteristikama cijenjenim od ondašnjih potrošača, ali i pogodna za duže čuvanje. Poznate su bile tzv. žutine (Prominska i Oklajska), međutim takva intenzivno obojena, neharmonična i tupa vina nisu bila prihvaćena na tržištu u eri svijetlih, laganih, voćnih bijelih vina.

Kakvoći vina znatno bi mogla pridonijeti provedba klonske selekcije (izdvajanje kvalitetnijih, manje rodnih klonova) te prilagodba tehnologije proizvodnje u vinogradu (primjereno opterećenje, manji prinos) i podrumu.

S obzirom na površine u uzgoju i popularnost sorte na području Dalmatinske zagore i srednje Dalmacije, populacija Debita danas je velika i stabilna.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.