Intenzivan tov odbijene janjadi

1014

Takav tov se provodi odmah po poluranome odbiću sisajuće janjadi. Tako je odbijena janjad, u dobi 60-70 dana, teška oko 20 kg. Janjad se intenzivno tovi kako bi dnevni prirasti janjadi bili veći od 300 g.

Takav tov janjadi traje do završnih tjelesnih masa, oko 35-40 kg, ovisno o potrebama tržišta. Tjelesna masa janjadi ovisi o genetskome potencijalu pasmina ili njihovih križanaca (F1 generacija). Potrebe tržišta također uvjetuju završnu tjelesnu masu janjadi. U zadnje vrijeme na cijeni je nešto lakša janjad, koja u dobi 1,5 mjeseci dostiže masu 25-30 kg. Zbog toga, tov bi trebalo započeti nešto ranije, kada je janjad teška oko 12-15 kg, te ga skratiti na dva mjeseca. Za takav način tova potreban je kvalitetan tovni materijal, kao i dobro uravnoteženi obroci.

Mesne pasmine ovaca (janjadi) odlikuju se većom porodnom masom, intenzivnijim porastom, manjim utroškom hrane za kilogram prirasta (konverzijom) te kvalitetnijim trupom. U hranidbi tovne janjadi treba upotrebljavati kvalitetne krmne smjese (po mogućnosti peletirane ili briketirane) te sijeno leguminoza ili djetelinskotravnih smjesa, bogate potrebnim hranjivim tvarima. Ukoliko gospodarstvo ne rasploaže s peletiranom hranom, u tovu janjadi može se koristiti krmna smjesa od grubo mljevenih krmiva (fine čestice hrane mogu stvarati probleme zbog lijepljenja za vlažne nozdrve i ometanja normalnoga procesa disanja). Krmne smjese mogu imati različit sastav, ovisno o mogućnosti nabavke krmiva, ali trebaju sadržavati oko 18% sirovih bjelančevina.

Za 1 kg prirasta utroši se 4-4,5 kg koncentrata, ovisno o pasmini, te oko 0,5 kg sijena. Osobito je važan sadržaj bjelančevina u obroku, koji bi trebao biti od 14-18% u obroku. Porast količine nekvalitetnih voluminoznih krmiva u obrocima janjadi dovodi do povećanog izlučivanja dušika iz organizma, što povećava njihove potrebe za bjelančevinama. Povećana razina energije u obrocima tovne janjadi uzrokuje povećano nakupljanje masti u njihovom organizmu. Adekvatna količina i međusobni odnos minerala u obrocima janjadi vrlo su bitni.

Najvažnije je da odnos Ca i P bude oko 2,5:1. Naša su područja poznata po deficitu mikroelementa selena u tlima. S obzirom na to da se većina voluminoznih i koncentriranih krmiva konzumira s vlastitoga gospodarstva, obvezno je dodavati selen u obroke janjadi. Učinkovitijom se pokazala primjena organskih (selenometionin) od anorganskih izvora selena (natrijselenit, natrijselenat), zbog bolje iskoristivosti u organizmu životinja. Upotrebom većih količina pšenice i ječma u krmnim smjesama (oko 20%) za tovnu janjadi, utvrđeno je da je janjad hranjena krmnom smjesom s ječmom imala veće dnevne priraste za 7% i završne tjelesne mase za 4% u odnosu na onu hranjenu krmnom smjesom s pšenicom.

U cilju postizanja što boljih tovnih i klaoničkih svojstava, koriste se različiti pripravci (probiotici, preprobiotici, enzimi, stabilizirana buražna mikroflora obogaćena vitaminima, mineralno vitaminski dodaci i dr.), uglavnom dodani u hrani. Najčešće se koriste u mlade janjadi, s još nerazvijenim probavnim sustavom, jer je kod odraslih životinja njihova upotreba ograničena zbog njihove ubrzane degradacije djelovanjem buražnih mikroorganizama. Primjenom različitih hranidbenih dodataka u hrani janjadi poboljšana su proizvodna svojstva (dnevni prirast i konverzija hrane) te zdravstveno stanje janjadi.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.