Agrotehnika proizvodnje djetelinsko travnih smjesa

2220

Djetelinsko-travne smjese se mogu koristiti za proizvodnju sijena, sjenaže, silaže i za ispašu stoke.

dts

Također, one na zasijanim površinama poboljšavaju strukturu tla, a njihovo korištenje u 4-5 g. nakon sjetve zahtijeva vrlo malo truda i ulaganja, pa predstavljaju jedan od rentabilnijih načina proizvodnje stočne hrane, a to može biti i jedna od mjera provođenja plodoreda. Mogu se sijati na jesen i u proljeće.

Proljetni period sjetve je povoljniji za hladnije i surovije predjele, s višom nadmorskom visinom, tj. planinske predjele, ali također i za lokalitete gdje su jeseni i zime, za razliku od proljeća, oskudne padavinama, pa nema dovoljno vlage za jesenju sjetvu, a u takvim uvjetima je i obradu tla, tj. oranje teško izvesti. Odabir trava i djetelina za smjesu ovisit će o proizvođaču, odnosno o namjeni zasijane površine za koju vrstu stočne hrane će biti bazirana proizvodnja. Međutim, pošto se na tržištu mogu naći već napravljene kvalitetne djetelinsko-travne smjese, time je proizvođačima olakšan posao za odabir i miješanje sjemena.

Ako se proizvođač odluči za sjetvu travno-djetelinske smjese kojoj će osnovna namjena biti ispaša stoke, onda će to biti kombinacija bijele djeteline, smiljkite i nekoliko vrsta višegodišnjih niskih (livadna vlasnjača, crvena vlasulja, engleski ljulj) i srednje visokih trava (talijanski ljulj), ovisno od tipa tla i lokaliteta gdje se gaji.

Obrada i priprema tla

Osnovna agrotehnička mjera koja se provodi u ranijem periodu prije sjetve je duboko oranje tla. Ona se obavlja na dubinu 35-40 cm s otvorenim brazdama. Nju je poželjno obaviti još u jesen ako to uvjeti klime i tla dozvoljavaju; ako ne, onda tijekom zime. Osnovni cilj ove operacije je da se poboljša vodno-zračni režim i struktura tla. Druga operacija je predsjetvena obrada tla koja se sastoji od tanjiranja, drljanja i valjanja tla da bi se ovo dovelo u stadij sitne mrvičaste strukture i poravnalo, što će kasnije imati utjecaja na podjednaku osvijetljenost biljaka tijekom nicanja i porasta. Također je bitno da se predsjetvenim kultiviranjem tla eliminiraju korovi i onemoguće u razvoju.

Osnovnu gnojidbu tla je svakako potrebno obaviti, a ona se obavlja neposredno prije predsjetvenog kultiviranja tla. Količina unesenog gnojiva ovisit će od predkulture koja je uzgajana na sjetvenoj parceli. Kad je u pitanju tip gnojiva, osnovnu gnojidbu predsjetvenog kultiviranja tla. Količina unesenog gnojiva ovisit će od predkulture koja je uzgajana na sjetvenoj parceli. Kad je u pitanju tip gnojiva, osnovnu gnojidbu tla je najbolje obaviti mineralnim gnojivima N:P:K formulacije. Također se može koristiti stajnjak ili kombinacija mineralnog gnojiva i stajnjaka, ali je vrlo bitno da je stajnjak čist tj. da u njemu nema previše sjemena korova koji brzim porastom stvaraju konkurenciju travama i time ih guše i onemogućavaju u razvoju.

Sjetva

Sjetva djetelinsko-travnih smjesa se obavlja sijačicama ili ručno na dubinu 1-3 cm, ovisno o vlažnosti tla, u vlažno tlo nešto pliće, a u sušno dublje, sa međurednim razmakom 12-15 cm. Sjetvene norme su od 30-40 kg/ ha za strojnu sjetvu, a kad je u pitanju ručna sjetva onda je preporuka za normu od 50 kg/ha. Optimalni termin sjetve je mjesec ožujak, ovisno od podneblja i vremenskih uvjeta, u nizinama nešto ranije, a u planinskom dijelu kasnije tijekom proljeća. Nakon sjetve obvezno je obaviti valjanje tla da bi se sjemenu osigurala bolja vlažnost i kontakt s tlom, što pridonosi bržem i boljem klijanju i ukorjenjivanju.

Njega i iskorištavanje

Bitno je znati da je u prvoj godini nakon sjetve dužina vegetacijskog perioda, od kretanja vegetacije do cvjetanja, nešto duža, oko 80 dana, a kasnijih godina će biti od 65-70 dana, što ima za cilj da se djetelinsko-travnoj smjesi ostavi dovoljno vremena da dobro razvije i učvrsti korijen te da akumulira dovoljno hranjivih materija za nastavak vegetacije. Osnovne aktivnosti koje se provode u narednih 4-5 godina rentabilnog iskorištavanja umjetnih livada su košnja više puta i gnojidba u vidu prihrane a obavlja se u proljeće neposredno prije kretanja vegetacije. Znači da se uz vrlo malo truda i ulaganja može rentabilno proizvoditi kvalitetna stočna hrana, više godina, a također se kvalitetno i ekonomično mogu iskoristiti neobrađene a kvalitetne poljoprivredne površine.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.