Krmni kelj traži duboku obradu. Ako dolazi nakon ozimih usjeva, duboko se ore za ozimi usjev.
Nakon skidanja ozimog usjeva u proljeće tlo se ore na dubinu potrebnu da se žetveni ostatci dobro unesu u tlo, da ne ometaju pripremu tla i sjetvu. Tlo treba dobro poravnati i usitniti.
Za glavni i naknadni usjev treba osigurati 100 – 120 kg P205, 140 – 200 kg K20 i 200 – 250 kg N/ha. Što je kasniji rok sjetve, daju se niže količine hranjiva. U postrnoj sjetvi 2/3 – 1/2 navedenih količina. Fosfor i kalij unose se pola u osnovnoj obradi, a pola u predsjetvenoj pripremi tla. Dušik se daje u nekoliko prihrana. Može se davati u organskoj formi, ili anorganski (nitratni ili amonijski). Kod sjetve se daje 30 – 50 kg/ha. Prvi put prihranjuje se kod visine usjeva 15 – 20 cm s 30 – 60 kg/ha dušika, drugi put se prihranjuje kad ljeti padnu kiše s 30-70 kg/ha, treći put u prvoj polovici rujna s 30 – 40 kg/ha. U predsjetvenoj pripremi može se zatanjurati 100 – 150 kg/ha uree. Tada se samo jednom prihranjuje, i to kasno ljeti.
Sije se u golo tlo potkraj ožujka i početkom travnja kao glavni usjev, u drugoj polovici travnja, pa dalje nakon ozimih usjeva kao naknadni usjev, pa do kolovoza kao posrmi usjev. U kasnijim rokovima sjetve u lipnju i srpnju može se i presađivati. Kao glavni usjev sije se 1,5-2 kg/ha sjemena. U kasnijim rokovima sjetve u svibnju, početkom lipnja, količina sjemena povećava se na 3 kg/ha, a potkraj lipnja i u srpnju čak na 4 – 5 kg/ha. Razmak redova u sjetvi i presađivanju ovisi o mehanizaciji za skidanje, a može iznositi 30 – 70 cm. U kasnijim rokovima sjetve bolji rezultati postižu se užim međurednim razmakom. Dubina sjetve je 1,5-3 cm, akon sjetve tlo treba povaljati.
Zaštita od korova obavlja se mehanički (okopavanje) i herbicidima. Treflan se unosi u tlo odmah nakon prskanja, a prije sjetve u količini 1,5 l/ ha na laganim tlima pa do 3 l/ha na teškima. Butisan nakon sjetve, a prije nicanja 2-3 l/ha. Protiv širokolisnih korova najbolji rezultati postižu se tretiranjem tla nakon sjetve, ali prije nicanja, svim herbicidima koji se koriste za zaštitu kupusnjača. Može se tretirati i tijekom vegetacije svim herbicidima koji se koriste u kupusnjačama. Nakon sjetve najveće štete može nanijeti buhač. Kontaktnim pesticidima suzbijaju se svi štetnici koji grizu, dok štetnike koji sišu suzbijamo sistemičnim insckcitidima.