Uzgoj krmnog kelja

2283

Krmni kelj traži duboku obradu. Ako dolazi nakon ozimih usjeva, duboko se ore za ozimi usjev.

krmni kelj

Nakon skidanja ozimog usjeva u proljeće tlo se ore na dubinu potrebnu da se žetveni ostatci dobro unesu u tlo, da ne ometaju pripremu tla i sjetvu. Tlo treba dobro poravnati i usitniti.

Za glavni i naknadni usjev treba osigurati 100 – 120 kg P205, 140 – 200 kg K20 i 200 – 250 kg N/ha. Što je kasniji rok sjetve, daju se niže količine hranjiva. U postrnoj sjetvi 2/3 – 1/2 navedenih količina. Fosfor i kalij unose se pola u osnovnoj obradi, a pola u predsjetvenoj pripremi tla. Dušik se daje u nekoliko prihrana. Može se davati u organskoj formi, ili anorganski (nitratni ili amonijski). Kod sjetve se daje 30 – 50 kg/ha. Prvi put prihranjuje se kod visine usjeva 15 – 20 cm s 30 – 60 kg/ha dušika, drugi put se prihranjuje kad ljeti padnu kiše s 30-70 kg/ha, treći put u prvoj polovici rujna s 30 – 40 kg/ha. U predsjetvenoj pripremi može se zatanjurati 100 – 150 kg/ha uree. Tada se samo jednom prihranjuje, i to kasno ljeti.

Sije se u golo tlo potkraj ožujka i početkom travnja kao glavni usjev, u drugoj polovici travnja, pa dalje nakon ozimih usjeva kao naknadni usjev, pa do kolovoza kao posrmi usjev. U kasnijim rokovima sjetve u lipnju i srpnju može se i presađivati. Kao glavni usjev sije se 1,5-2 kg/ha sjemena. U kasnijim rokovima sjetve u svibnju, početkom lipnja, količina sjemena povećava se na 3 kg/ha, a potkraj lipnja i u srpnju čak na 4 – 5 kg/ha. Razmak redova u sjetvi i presađivanju ovisi o mehanizaciji za skidanje, a može iznositi 30 – 70 cm. U kasnijim rokovima sjetve bolji rezultati postižu se užim međurednim razmakom. Dubina sjetve je 1,5-3 cm, akon sjetve tlo treba povaljati.

Zaštita od korova obavlja se mehanički (okopavanje) i herbicidima. Treflan se unosi u tlo odmah nakon prskanja, a prije sjetve u količini 1,5 l/ ha na laganim tlima pa do 3 l/ha na teškima. Butisan nakon sjetve, a prije nicanja 2-3 l/ha. Protiv širokolisnih korova najbolji rezultati postižu se tretiranjem tla nakon sjetve, ali prije nicanja, svim herbicidima koji se koriste za zaštitu kupusnjača. Može se tretirati i tijekom vegetacije svim herbicidima koji se koriste u kupusnjačama. Nakon sjetve najveće štete može nanijeti buhač. Kontaktnim pesticidima suzbijaju se svi štetnici koji grizu, dok štetnike koji sišu suzbijamo sistemičnim insckcitidima.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.