Sjetva i agrotehnika uzgoja raži

Uzgoj u plodoredu omogućuje stabilne prinose raži. Premda ona ima moćan korjenov sistem, pa dobro iskorištava hranjiva iz svih tipova zemljišta, ipak su i za nju, kao i za ostala prava žita, najbolji predusjevi kao što su leguminoze.

Raž u odnosu na ostala strna žita bolje podnosi ponovljenu sjetvu, pa se ona u nekim sjevernim djelovima Europe, na pjeskovitim zemljištima uzgajac u monoprodukciji. U Poljskoj, Njemačkoj i uopće u sjevernoj Europi najčešće se uzgaja u plodoredu: krumpir-raž-lupina. Raž je vrlo dobar predusjev drugim usjevima (kukuruz, šećerna repa, krumpir). S obzirom da se raž sije nešto ranije od pšenice, predusjev mora ranije napustiti proizvodnu površinu.

Osnovna obrada i predsjetvena priprema zemljišta za raž je slična kao i za pšenicu. Raž je zbog osobina klice osjetljiva na rastresita zemljišta, koja strada u takvim zemljištima. Iz tog razloga, zemljište na koje se sije raž, mora bit slegnuto (prirodnim ili umjetnim putem) prije početka sjetve. Ako se zemljište zbija mehanizacijom, tada u predsjetvenoj pripremi primjeniti sjetvospremače, koji donje slojeve zemljišta ostavljaju   u zbijenom stanju, a površinski sloj 4-5 cm  rastresitim.

Korijen raži dobro usvaja fosfor iz teže rastvorljivih fosfata. Na pjeskovitim i podzolastim zemljištima   za raž se gnoji stajnjakom 30-40 t/ha a na crnicama 15-20 t/ha. Kao prosječna količina NPK gnojiva za naše područje može se preporučiti: 80-100 kg/ha N, 60-80 kg/ha   P205 i 30-40 kg/ha K20. Bolje je, ako je to moguće, da se pri normiranju gnojiva za planirani prinos raži, koriste kemijske analize zemljišta. Unošenje gnojiva je kao kod pšenice, s tim da prihranu azotom   treba obaviti što je moguće ranije.

Za  razliku  od  ostalih  pravih  žita  sjeme  raži  brže  gubi  klijavost.  Period  posliježetvenog dozrijevanja traje   od 25 do 30 dana. U pogledu izbora sorte, sjemenskih kvaliteta, priprema sjemena za sjetvu, važi isto što je rečeno za pšenicu.

Kada je u pitanju   vrijeme sjetve značajno je, da se raž prije zime mora dobro razviti, odnosno bar 75 % biljaka treba se razbusati. Da bi se to osiguralo, sjetvu treba obaviti u prvoj ili drugoj dekadi rujna. Sjetva se vrši sijačicama   u guste redove razmaka   od 10 do 12 cm red od reda, u široke redove (27-30 cm). Najrasprostranjeniji   način sjetve je na međuredni razmak 10.5 -12.5 cm. Na jako vlažnim zemljištima, sjetva se vrši u bankove. Što se tiče dubine sjetve, najbolja je na 2.5 cm, premda na teškim zemljištima dubina setve iznosi 2.5-3 cm , a na srednje teškim 3,0-3.5 cm, na pjeskovitim 3.5-4 cm.

U našim agroekološkim prilikama, količina sjemena treba biti u granicama 400-700 klijavih zrna/m2, odnosno 120-200 kg/ha.