Utjecaj toplih zimskih dana u ratarskim kulturama

1715

Pšenica nakon nicanja u jesen mora proći određeni broj dana s negativnim temperaturama, da bi došlo do njezine vernalizacije.

U ovom slučaju riječ je o “jarovizaciji”, a njezina dužina (broj potrebnih dana) bitno utječe na rokove sjetve pšenice, jer svaka sorta ima specifične zahtjeve ili dužinu perioda jarovizacije (razlikuju se tipično ozime sorte, ozime, ozimo-jare, jaro-ozime-fakultativne sorte). Prinos ovisi o mnogobrojnim čimbenicima, ali osim vanjskih (toplina, vlaga, svjetlost, plodnost tla), ovisi i o biološkom potencijalu rodnosti i rezistentnosti biljke prema negativnim, odnosno štetnim čimbenicima (adaptabilnost pojedine sorte na agrookolišne uvjete) i u konačnici o samom poljoprivredniku, odnosno o agrotehnici koju je poljoprivrednik primijenio. Suvremena poljoprivreda od novih sorti traži visoke urode i kakvoću.

Teško je za očekivati da jedna sorta ima sve željene proizvodne karakteristike: visok prinos i kakvoću, a povrh toga i tolerantnost na stres. Stoga, provođenje sortnih pokusa ima svoju svrhu, jer se u ovakvim netipičnim uvjetima mogu izdvojiti sorte koje bolje reagiraju na takve, neuobičajene uvjete. Za sorte koje se odlikuju većom otpornošću na vanjske čimbenike, kaže se da su stabilne. Odabir stabilnih sorata opravdan je, osobito kod poljoprivrednih proizvođača koji primjenjuju skromniju agrotehniku.

Intenzivna agrotehnika i veće površine zahtijevaju odabir nekoliko različitih sorata u sjetvenoj strukturi poljoprivrednog gospodarstva uz praćenje reakcije svake pojedine sorte na različite uvjete proizvodnje (plodnost tla na parceli i vremenski uvjeti). Usjevi pšenice većinom su zadovoljavajuće kondicije. Na usjevima zasijanima uz povećan utrošak sjemena po jedinici površine (pregusta sjetva) uočava se promjena boje i propadanje starijih listova. Kod sorata koje su osjetljivije na napad bolesti, uočavaju se prvi znakovi biljnih bolesti.

Ozimi usjevi koji nisu tretirani protiv korova ujesen, u toplim danima ugroženi su od konkurenata – korovnih biljaka koje bolje iskorištavaju hranu, svjetlost i vlagu u odnosu na kulturnu biljku. Usjeve koji su već sada zakorovljeni i/ili bolesni u proljeće će trebati tretirati protiv korova i bolesti čim za to budu stvoreni povoljni vremenski uvjeti.

Poljoprivrednici trebaju redovito obilaziti svoje usjeve kako bi na vrijeme poduzeli potrebne mjere njege usjeva u skladu s vremenskim prilikama i uputama o primjeni sredstava za zaštitu bilja. Naime, učinkovitost pripravaka za zaštitu bilja ovisi između ostalog i o vanjskim temperaturama, ali i o kondiciji kulturnih biljaka na koje se sredstvo za zaštitu bilja primjenjuje. Stoga, prije upotrebe treba pažljivo pročitati priloženu uputu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.