Posebice je važan virus žute patuljavosti ječma (BYDV) koji parazitira na više od 100 vrsta iz porodice trava (Poaceae), među kojima su najznačajniji ječam, pšenica, raž, zob, tritikale, kukuruz i mnogi travnati korovi.
Najvirulentnija vrsta Rh. Padi posebno je zastupljena u vrijeme jesenskog leta kada prelazi s kukuruza na tek iznikle strne žitarice. Tipični simptomi virusa kojeg su prenijele uši vidljivi su u proljeće, to su zastoj u rastu (patuljavost), biljke ne klasaju ili je klas malen i često sterilan, lišće na ječmu postaje izrazito žuto, a na pšenici crveno.
Slične simptome mogu izazvati i niske temperature, manjak ili višak vode u tlu, nedostatak hranjiva i oštećenja od herbicida. Prisustvo virusa u biljci sa sigurnošću se može dokazati tek posebnim analizama.
Lisne uši viruse prenose u jesen te su sve mjere poduzete u proljeće neučinkovite. Štete od virusa mogu se spriječiti jedino tretiranjem usjeva protiv lisnih uši i to u jesen. Preporučuje se kasnija jesenska i ranija proljetna sjetva, s tim da jarine treba sijati dalje od ozimih usjeva. Također ne pretjerivati gnojidbom dušikom, a smanjenju napada lisnih uši pomoći će i rjeđi sklop biljaka zbog smanjenja vlage. Važno je suzbijati korove, jer su mogući izvor zaraze lisnim ušima.
U slučaju da je zabilježena pojava virusa, nužno je pratiti let lisnih uši već tijekom ljeta pa sve do zime, pomoću žutih posuda. Praćenje leta lisnih uši na strnim žitaricama u nas se uopće ne provodi, a suzbijanje je rijetko. Odluka o suzbijanju donosi se na temelju prisutnih vrsta i dinamici leta. Pokazalo se da je pojavu virusa BYDV moguće smanjiti ili spriječiti primjenom insekticida protiv lisnih uši u jesen. Lisne uši brzo stječu otpornost na primijenjene insekticide, a neke su i prirodno otporne.
Stoga proizvođačima preostaje pratiti pojavu lisnih uši redovitim pregledima usjeva te se u slučaju potrebe odlučiti za selektivne insekticide (aficide) sa sistemičnim brzim početnim djelovanjem, koji pošteđuju prirodne neprijatelje. Takav je, primjerice, pripravak na osnovi djelatne tvari pirimikarb (Pirimor 50 WG). Od ostalih insekticida u Hrvatskoj su registrirani nesistemični pripravci na osnovi djelatne tvari pirimifos metil (Actellic 50 EC, Pirimifos-metil) i klorpirifos-etil (Dursban E-48, Pirifos EC, Finish E-48, Callifos 48 EC).
Od sistemika registrirani su pripravci na osnovi djelatne tvari dimetoat (Rogor 40, Chromgor 40, Perfekthion, Zagor, Ritam, Sistemin E-40, Calinogor), deltametrin (Decis 1,25 EC, Rotor 1,25 EC, Roetem, Decis 2,5 EC, Decide, Decis 6,25 EG, Decis 100 EC, Eco-trap, Proteus 110 OD), esfenvalerat (Sumialfa 5 FL) i beta-ciflutrin (Beta-baythroid EC 025). Za uspjeh suzbijanja bitno je u kritičnom razdoblju pratiti pojavu lisnih uši i u slučaju potrebe pravovremeno provesti suzbijanje.
Crni žitarac, zabrus