Metabolička acidoza preživača

2533

Za normalno odvijanje probave kod preživača nužno je postojanje mikroflore (bakterija, protozoa i gljivica) u njihovome buragu.

krava

Bakterije u buragu prilagođene su hrani koju životinja uzima pa svaka nagla promjena hrane može nepovoljno djelovati na korisne bakterije u buragu. Umjesto njih, razvijaju se nepoželjne pa čak i štetne bakterije, koje proizvode tvari koje mogu naštetiti normalnoj probavi. Stoga je bitno pripaziti da bilo kakva promjena hrane bude postupna, kako bi se korisne bakterije mogle postupno prilagoditi na novu vrstu hrane.

Kisela indigestija, odnosno acidoza buraga, nastaje zbog davanja velikih količina hrane bogate lakoprobavljivim ugljikohidratima, bez prethodnoga postupnoga prilagođavanja na tu vrstu prehrane. Zbog velike količine lakoprobavljivih ugljikohidrata dolazi do značajnoga pada pH-vrijednosti i zakiseljavanja buraga, pri čemu se razvijaju one vrste bakterija koje mogu živjeti u takvim uvjetima. Među njima su i one koje stvaraju mliječnu kiselinu koja dodatno snižava pH-vrijednost. U takvim uvjetima odumiru korisne bakterije, a prestaju i kontrakcije buraga. Dolazi do resorpcije mliječne kiseline iz buraga u krv, time i do metaboličke acidoze. Kiseli sadržaj nagriza i oštećuje buragovu sluznicu pa je ona podložnija infekcijama od strane patogenih organizama.

Zbog svega toga dolazi do gubitka apetita i zastoja u probavi, životinja ne dobiva hranjive tvari te se smanjuje mliječnost. Izmet je kašast i smrdi po truleži, u njemu se mogu naći komadići neprobavljene hrane i dijelovi sluznice crijeva. Može se pojaviti i proljev. Ako se životinji pravilno i pravovremeno ne pomogne, može uginuti. Životinji se direktno u burag mogu aplicirati lužnata sredstva, koja će neutralizirati kiseli sadržaj.

Prevencija se svodi na pravilnu hranidbu. Bitan je postupni prijelaz na hranu koja lako vrije. Potrebno je životinjama kontinuirano omogućiti dostatnu količinu voluminozne hrane. Preventivno davanje soli kalcija povoljno djeluje na pHvrijednost buraga. Sijeno uvijek mora biti dostupno, kako bi životinje provele određeno vrijeme žvačući vlaknastu hranu, prilikom čega se izlučuju velike količine sline koja neutralizira kiseli sadržaj buraga. U slučaju da tijekom pripreme obroka sijeno sjeckamo, duljina stabljike ne bi smjela biti kraća od 2,6 cm.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.