U Bruxellesu održano dvodnevno Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva

Dana 9. i 10. prosinca održan je posljednji sastanak Vijeća EU za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH) pod mađarskim predsjedanjem, na kojem je Hrvatsku predstavljao državni tajnik Tugomir Majdak. Kao i svake godine, prosinački sastanak AGRIFISH Vijeća iskorišten je za raspravu o cijelom nizu tema iz područja nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, s obzirom na brojne zakonske prijedloge koji su u procesu pregovaranja unutar dvije zakonodavne institucije.

Ministri su postigli jednoglasni politički dogovor o prijedlogu koji obuhvaća ribolovne mogućnosti u Atlantiku i Sjevernom moru za 2025. te, u slučaju nekih stokova, i za 2026., te prijedlogu o ribolovnim mogućnostima u Sredozemnom i Crnom moru za 2025.

Rad mađarskog predsjedništva u sektoru poljoprivrede okrunjen je na ovom sastanku Vijeća usvajanjem Zaključaka o budućnosti ZPP-a nakon 2027. Posebno je važan trenutak njihova usvajanja, budući da upravo kreću konkretne rasprave o sljedećem provedbenom okviru. Hrvatska je u tekst Zaključaka uspjela ugraditi sve svoje prioritete poput snažne potpore ruralnim krajevima, s naglaskom na problem depopulacije, zatim podršku malim i srednje velikim obiteljskim gospodarstvima te održanje poljoprivredne proizvodnje u svim krajevima EU, posebno onima s prirodnim ograničenjima. Ključno će biti i dalje osigurati snažan i zaseban proračuna za ZPP te je Vijeće ovim Zaključcima i o tome poslalo snažnu poruku.

Ministri su raspravljali i o drugim važnim aspektima provedbe poljoprivredne politike, poput korištenja moderne tehnologije, daljnjeg pojednostavnjenja procesa i smanjenja administrativnog tereta za poljoprivrednike te potencijala kojega nosi biogospodarstvo. Posebno se, na inicijativu Finske, razmatralo pitanje proizvodnje bioplina te korištenja recikliranih gnojiva u okviru ZPP-a. Državni tajnik Majdak je u tom kontekstu naglasio kako proizvodnja bioplina na poljoprivrednim gospodarstvima ima značaj u ekonomskom i socijalnom razvoju ruralnih područja, a primjena recikliranih gnojiva u kontekstu kružnog gospodarenja ima pozitivan utjecaj na okoliš, te je zbog niske razine humusa u pojedinim regijama Hrvatske važno pronaći rješenja kojima bi se proširio doprinos povećanju organske tvari u tlu.

U preostalom dijelu sastanka, delegacija Portugala je, uz podršku Hrvatske i 13 ostalih država članica, predstavila inicijativu za uspostavu odgovarajućeg zakonodavstva za uporabu bespilotnih letjelica (dronova) s ciljem jačanja otpornosti poljoprivrednih sustava, a održala se i rasprava o prijedlogu Uredbe o biljkama dobivenim određenim novim genomskim tehnikama. Hrvatska je pritom podsjetila na svoja stajališta, odnosno ukazala na niz i dalje otvorenih pitanja za koje je potrebno pronaći kvalitetna i znanstveno utemeljena rješenja. Istaknula je potrebu poštivanja načela predostrožnosti te ponovila kako je potrebno omogućiti državama članicama da samostalno donesu odluke o mogućem ograničenju ili zabrani kultivacije ovog bilja na svom teritoriju.