Bogdanuša ili Vrbanjka

30

Podrijetlo sorte nije dokazano. Smatra se autohtonom sortom otoka Hvara jer ju izvan otoka rijetko susrećemo.

Bulić (1949) navodi kao sinonim Mladinku, ali je ista kasnije potvrđena kao druga sorta. Iako i za Bogdanušu, kao i za mnoge druge stare sorte, postoji hipoteza da je donesena još u vrijeme grčke kolonizacije, usporedbom genetičkih profila s onima u bazama podataka drugih hrvatskih i svjetskih sorata utvrđeno je da ima jedinstveni genotip, što dodatno potvrđuje njezinu autohtonost.

Na otoku se uzgajala od davnina te je bila cijenjena zbog dobre i stabilne rodnosti te nešto više kiselosti. Iako je prerađena samostalno davala ponajbolja dalmatinska vina, češće se vinificirala zajedno s drugim bijelim sortama. Sorta je i danas vezana gotovo isključivo za otok Hvar gdje je glavna bijela sorta. Sporadično ju je moguće naći u drugim vinogorjima u podregiji Srednja i južna Dalmacija, ponajprije na susjednim otocima i priobalju.

Vrh mladice je otvoren, povijen, slabo paučinasto dlakav te zelenkastobrončane boje. List je srednje velik do velik, okrugao do blago srcolik, trodijelan do peterodijelan. Gornji postrani sinusi su srednje, a donji slabo urezani. Sinus peteljke najčešće je zatvoren, s izrezom eliptičnog oblika, a naličje lista je golo, s čekinjastim dlačicama po žilama. Cvijet je morfološki i funkcionalno hermafroditan.

Grozd je piramidalan (konusan), srednje velik te srednje zbijen. Bobice su srednje velike, okrugle do blago izdužene. Kožica je debela, žutozelene boje s jantarnim nijansama na osunčanoj strani, a meso je sočno, svježe i užitno.

Srednje je kasnog početka vegetacije, a dozrijeva u III. razdoblju. Srednje je bujna do bujna sorta. Nije posebno osjetljiva na gljivične bolesti. U vlažnim godinama ipak može doći do nešto jačeg napada pepelnice i oštećenja od sive plijesni. Rodnost je vrlo dobra, a prinosi su srednje visoki do visoki. Nakuplja osrednji do viši sadržaj šećera u moštu, što uvelike ovisi o
položaju i visini prinosa. U zrelosti zadržava razmjerno dobru kiselost.

Bogdanuša je jedna od vodećih bijelih sorata otoka Hvara gdje jedino ima gospodarsku važnost. Sve više proizvođača prerađuje Bogdanušu zasebno te se tako dobivaju sortna vina vrlo dobre kakvoće i svježine koja se teško postiže s drugim sortama u ovom podneblju. Moguće ju je naći i u vinima proizvedenima od mješavine sorata koje se uzgajaju na ovom području.

Kao što je vec navedeno, sorta se uzgaja u podregiji Srednja i južna Dalmacija, a najveći se dio od oko 50 ha (APPRRR, 2013) nalazi na otoku Hvaru. Zanimanje za ovu sortu raste, no kao i kod drugih lokalno važnih sorata, nedostatak kvalitetnog sadnog materijala znatno utječe na slab trend porasta populacije.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.