Uzgoj kruške

2666

Kruška, kao i druge voćke, osjetljiva je na kasne zimske mrazove početkom vegetacije.

kruska

Kruška dosta rano cvate pa se preporučuje sadnja na brežuljkastim terenima od 200 do 800 m nadmorske visine, koji imaju bolju osvijetljenost i toplinu. Treba težiti postavljanju redova u pravcu sjever – jug. Kruška podnosi temperature i do -20°C, a neke odlike i do -30°C. Kruška ima posebne zahtjeve i prema relativnoj vlažnosti zraka.

Optimalna relativna vlažnost zraka ljeti je od 60 do 70%, a kod relativne vlažnosti zraka ispod 30% biljke treba orošavati. Kruška zahtijeva najviše vode u fazama intenzivnoga rasta ploda, to jest u lipnju i srpnju kada se pored toga odvija i zamatanje cvjetnih pupova. Kasne zimske odlike zahtijevaju tople i vlažne jeseni. Za krušku je prikladno dublje dobro drenirano i lakše ilovasto pjeskovito tlo, neutralne do slabo kisele reakcije (pH 5,6 do 6,5). Sadržaj vapna kreće se do 2,5%, ako je podloga dunja ili do 5% ako je podloga sjemenjak kruške.

Na tlima s više od 5% vapna ili na alkalnim tlima (pH od 7,5 do 8) kruške obolijevaju od kloroze (žutice) uslijed poremećaja u ishrani željezom. Kloroza se teško liječi, a prakticira se unošenjem zelene galice od 1 do 2 kg po stablu. Jako je važan položaj terena. Najbolje su južne i jugoistočne strane s nagibom do 15%. Treba izbjegavati niske i zatvorene položaje.

Odlike (sorte) i podloge

Odlike kruške uzgajamo na generativnim i vegetativnim podlogama. Generativne podloge se uzgajaju iz sjemena odabranih matičnih stabala šumske kruške (Pirus communis). Danas se najviše rabe vegetativne podloge, i to od dunje. Postoje više tipova podloga od dunje, ali su se kod nas izdvojila dva tipa, i to MA (EMA) i BA 24. Podloga MA daje stablo osrednje bujnosti, rano dolazi u rod, osrednje je otporna na niske temperature, osrednje je osjetljiva na bakterijsku palež, trulež korijena i podnosi najviše 2% aktivnoga vapna. Podloga BA 24 bujnija je od podloge MA, bolje podnosi suha i teška tla. Kakvoća ploda i dolaženje u rod jednaki su kao kod podloge MA. Kompatibilna je s Viljamovkom, odlikom koja je najraširenija kod nas. Ove obje podloge pogodne su za uzgoj u gustom sklopu. Za te podloge i uzgoj u gustom sklopu preporučuju se odlike: rana Morettinijeva, Viljamovka, Conference, Boskova Tikvica, Pastorčica, Passe Cresane (Krasanka).

Sustav uzgoja

Razmak sadnje za uzgojni oblik vretenastoga grma kreće se od 3,2 do 3,5 red od reda i od 1 do 1,5 m u redu. Način rezidbe kod toga uzgoja detaljno je opisan kod uzgoja i rezidbe jabuke.

Bolesti krušaka

Najvažnije bolesti krušaka su krastavost ploda kruške (Venturia pirina) i bakterijska palež (Erwinia amylovora). Rokovi prskanja i općenito način suzbijanja bolesti jednaki su onima opisanim kod jabuke. Kruškov pikac (Gimmosporangium sobinae) izaziva crveno žućkaste pjege na lišću. Uzročnik bolesti razvija se na grančicama borovnice, čije se spore šire na krušku putom vjetra. Prvi rok prskanja je bubrenje pupova kruške, pa se u to vrijeme suzbija i krastavost ploda i pikac (hrđa).

Štetnici kruške

Od štetnika najvažnija je kruškina buha (Psylla piri). Ona se hrani biljnim sokom iz provodnih snopova i u isto vrijeme izlučuje toksin koji izaziva šok. Istodobno izlučuje gustu tekućinu (mednu rosu) koja se taloži na listovima, plodovima i granama. Na mednoj rosi se kasnije razvija gljiva čađavica, pa ti dijelovi pocrne. Suzbijanje se provodi biotehničkim insekticidima kao Dimillin, Match ili akaricidima kao što su Mitac-20 i Tronic-20. Ostali štetnici su jednaki kao kod jabuke, te se primjenjuju gotovo jednake mjere zaštite.

1 komentar

  1. Zar Mitac i Tronic nisu na bazi amitraza koji je zabranjen? Dimilina nema u prodaji već desetljećima. S obzirom da je članak objavljen 12.09.2016 mislim da bi dobro došla konzultacija…

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.