Priprema zemljišta, sadnja i gnojidba maline

2980

Malina daje najbolje rezultate na smeđim, kiselim zemljištima. Takva zemljišta su rastresita, laka za obradu i propusna koja lako primaju i dobro drže vlagu.

sadnja i gnojidba maline

Treba izbjegavati zemljišta u dolinama i na padinama na kojima se u proljeće pojavljuju povremeni izvori. U našim uvjetima to su obično eutrična smeđa tla i lake crnice, sa odnosom gline prema pijesku 40-50:50-60 čiji se pH kreće od 5,5-6,5.  Zemljište treba biti očišćeno od korova, naročito višegodišnjih, kako bi se u toku uzgoja trošilo manje radne snage.

Priprema zemljišta za podizanje plantaža

Zemljište treba na vrijeme pripremiti, očistiti od korova, žila, panjeva i kamenja i poravnati ga. U praksi se pokazalo da je mnogo bolje malinjak imati na nekoliko manjih parcela nego u komadu na parceli koja nije ujednačena u pogledu kvalitete zemljišta ili mikroreljefa. Zemljište se ore na dubini od 30-40 cm. Poslije oranja, korove, žile i panjeve treba spaliti, zemljište poravnati i pristupiti sadnji.

Sadnja

U odnosu na sezonu, bolja je jesenska nego proljetna sadnja. Teškoća je u tome što malina dugo zadržava list, a pošto u brdskim krajevima zima rano dolazi, najčešće se mora primjeniti rana proljetna sadnja. Sadnja u kasno proljeće je nepovoljna zato što se uvećavaju pupoljci na korijenu, iz kojih će izbiti izdanci, pa prilikom sadnje dolazi do njihovog oštećivanja. Pored toga, u proljeće je manje vlage u zemljištu i kasni proljetni topli vjetrovi su najčešći uzroci lošeg prijema sadnica. Sadnja u suviše vlažno tlo, zbog stvaranja pokorice, spriječava da se izdanci iz podzemnih pupoljaka probiju na površinu, te se gaženje zemlje oko sadnice ne preporučuje.

Sadnja ne smije biti ni suviše plitka ni suviše duboka. Poslije sadnje sadnice se skraćuju na 15-20 cm iznad zemlje. Za sadnju treba koristiti samo autentične sortne i zdrave izdanke sa dobrim korijenovim sistemom. Da bi se dobro primili, izdanke treba što prije zasaditi. Prije sadnje dobro je izdanke skratiti za jednu četvrtinu, ukloniti sve suhe i oštećene žile. Izdanci se sade po oblačnom vremenu na istu dubinu na kojoj su bili u malinjaku prije vađenja ili za 3-4 cm dublje. Ukoliko pri osnovnoj obradi nije vršena gnojidba stajnjakom to se može tada uraditi. Poslije sadnje izdanci se skrate na 3-4 zdrava pupoljka odnosno 20-30 cm iznad zemlje i obilno zaliju.

Gnojidba

Direktno stavljanje stajnjaka ili umjetnog gnojiva na žilice prilikom sadnje može dovesti do potpunog sušenja korijena. Proljetna gnojidba se vrši nekim dušičnim gnojivom (KAN-om) u količini 200-300 kg/ha. Za jesensku gnojidbu se preporučuje stajnjak kojim se zemljište prihranjuje svake treće godine, u količini od 20000-40000 kg/ha i mineralno gnojivo ili samo mineralno, u količini od 800-1200 kg/ha sa NPK 0:15:30. Ako se zemljište ne gnoji stajnjakom, treba ga pognojiti svake godine sa po 1000-1400 kg/ha kompleksnim mineralnim gnojivom NPK, odnosa 10:12:26.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.