Štetnici u drvu voćaka

Postoji nekoliko štetnih vrsta kukaca koji prave štete ubušujući se u drvene dijelove stabla. Među njima moramo posebno istaknuti voćnog sipca, granotoča i vrbotoča te voćnu strizibubu.

Bilo kako bilo, ono što je bitno naglasiti jest činjenica da napadnuta voćna stabla vrlo brzo i stradaju. Tomu prije svega pridonosi jak vjetar koji s lakoćom lomi napadnute grane ili čak čitava stabla. Naime, navedeni štetnici ubušuju se u unutrašnjost grana gdje se, poput vrbotoča, razvijaju u njihovom središnjem dijelu praveći manje ili veće hodnike. Za kratko vrijeme unutrašnjost grana ili debla slabi zbog čega su i tijekom hladnijih, vjetrovitih dana podložne lomljenju.

Vrbotoč -štetnik debla

Malo bi koji voćar i pomislio da veliki sivosmeđi leptir (promjera krila oko 9 cm) kojeg teško može zapaziti u svom voćnjaku (jer leti noću), predstavlja vrlo opasnog štetnika. Ženka leptira tijekom lipnja i srpnja pomoću legalica leže jaja na koru u skupinama. Petnaestak dana kasnije izlegu se gusjenice koje se odmah potom ubušuju u koru. Kada malo odrastu, prodiru u samo drvo gdje prve godine naprave hodnik dubok 2-3 cm a na čijem se izlazu zapaža crvenkast sok i piljevina. Stoga je i te kako važno s vremena na vrijeme sasvim izbliza pažljivo pregledati koru grana i debla voćaka, jer se upravo po tim rupicama lako otkrije i prisutnost ovih drvenih nametnika. Pošto zbog vlastitog nemara te rupice često ne zamijetimo, gusjenica sljedeće godine nesmetano prodire dublje u drvo gdje buši ovalne plosnate hodnike prema sredini debla. Svojim snažnim vilicama ona dubi drvo dvije godine zbog čega se cijelo stablo suši i konačno propada.

U napadu se zna uočiti i do tridesetak gusjenica po jednom stablu. A ta proždrljiva gusjenica se da lako prepoznati jer ima crnu
glavu i mesnato crvenkastu boju s karakterističnim mirisom na trulo drvo. Naraste oko 9 cm i gotovo da ne bira žrtvu jer napada čak do 200 vrsta stabala. Tako je možemo vidjeti i na vrbi, platanu, lipi, javoru, divljim kestenovima te jablanima.

U voćnjaku posebno napada jabuke, kruške i trešnje zbog čega «nazovi stručnjaci» često kažu da im je koštičavo voće uništio žilogriz. Iako ni on nije rijedak štetnik (čak naprotiv), puno vrbotočcevih žrtava pripisuju upravo njemu.

Granotoč – štetnik grana

I dok vrbotoč napada isključivo debla starijih voćaka granotoč preferira isključivo grane i stabalca mladih voćaka. Stoga su i štete koje on nanosi voćkama često i veće, jer u špalirnim (dirigiranim) uzgojima prouzrokuje pucanje i lomljenje grana nužnih za formiranje uzgojnih oblika. Granotoč je pak bijeli leptir, s krilima posutim crnim točkicama, veličine do 6 cm. Gusjenica mu je žute boje s crnim točkicama veličine do 6 cm. Ipak, možemo ustvrditi kako je ovaj štetnik manji probirač voćaka od vrbotoča, jer osim jabuke, kruške i trešnje napada još samo dunju, orah, lijesku te katkad i vinovu lozu.

Mjere suzbijanja

Navedeni štetnici se suzbijaju na istovjetan način. Dakle, osnovna mjera je uočavanje ulaznih rupica nakon čega se kroz njihov otvor guraju žice savinutog vrha u kuku. Znači, nastojimo štetnu gusjenicu uništiti prvenstveno mehaničkim putem, a ako nam to ne pođe za rukom, u otvore rupica možemo uštrcavati i insekticide u peterostruko većoj koncentraciji. Navedene rupe se potom trebaju dobro začepiti kalemarskim voskom.

S druge strane, jače napadnuta stabla možemo jedino iskrčiti i upotrijebiti kao ogrjev. Ipak, za razliku od vrbotoča, granotoč se može suzbiti i na taj način što možemo otpiliti jače napadnute grane te ih potom i spaliti. Za razliku od drugih štetnika drva voćaka, ovaj ubojiti tandem napada isključivo zdrava stabla, i to vrlo uporno, ne napuštajući ih kad ih već jednom napadnu.