Obrada tla u vinogradima

Obrada tla se primjenjuje u vinogradima koji su posađeni na ravnim i blago nagnutim terenima, na težim tlima.

Osnovni joj je cilj osiguravanje povoljnijih uvjeta za rast korijenova sustava regulacijom vodozračnih odnosa u tlu, uništavanjem korova, unošenjem organskih i mineralnih gnojiva u zonu razvoja korijena.

Prema vremenu izvođenja razlikujemo jesensku (duboku obradu) i proljetnu odnosno ljetnu obradu tla.

Jesenska duboka obrada tla obavlja se nakon berbe radi dubinskog rahljenja tla i unošenja fosfornih i kalijevih gnojiva u tlo. Na teškim tlima dobro utječe i na stvaranje povoljnog vodozračnog režima tla. Dubina obrade ovisi o dubini prostiranja korijenova sustava, strukturi tla, a najčešće iznosi od 25 do 35 cm. Obrada se izvodi plugovima koji nagrću zemlju na redove vinograda (naoravanje), pri čemu stvorena brazda ostaje tijekom zime izložena povoljnom utjecaju niskim temperatura i akumulaciji vode, a u proljeće se obavlja razoravanje odnosno obrnuti postupak.

Podrivanje je pogodan način duboke obrade na težim i zbijenim tlima. Podrivačima se dubinski razrahljuje tlo u zoni razvoja korijenova sustava, popravlja se narušena struktura tla uzrokovana učestalim prolaskom mehanizacije. Podrivači se često rabe u kombinaciji s deponatorom mineralnih gnojiva čime se omogućava unošenje biljnih hraniva u zonu korijena.

Obrada tla tijekom vegetacije obavlja se ručno ili mehanizacijom (frezama, kultivatorima i sl.) kako bi se uništili korovi, održala dostatna količina vlage u tlu tijekom ljetnih mjeseci i u tlo unijela mineralna gnojiva kojima se tijekom vegetacije prihranjuje vinova loza.

Zatravljivanje vinograda

Zatravljivanje vinograda kao način uzdržavanja tla primjenjuje se u vinogradima posađenim na nagnutim terenima radi sprečavanja erozije tla te u područjima s dovoljnom količinom i povoljnim rasporedom oborina tijekom godine. Vinogradi se zatravljuju sjetvom travnih ili djetelinsko travnih smjesa, ovisno o teksturi tla, nagibu terena, godišnjoj količini oborina i sustavu uzgoja loze. Trava se tijekom godine kosi 2 do 4 puta te se ostavlja u međurednom prostoru. Time se pozitivno utječe na zadržavanje dovoljnih količina vlage u tlu, povećava se sadržaj organskih tvari i poboljšava se struktura tla. U vinogradima sa zatravljenim međurednim prostorom moguć je ulazak mehanizacije bez obzira na stanje vlažnosti tla, odnosno količinu oborina. Potrebno je paziti da travni pokrov nije konkurencija vinovoj lozi za vodom i hranjivim tvarima.

Danas se u vinogorjima kontinentalne Hrvatske često primjenjuje kombinirani sustav održavanja tla, pri čemu se prostor između redova u vinogradu zatravljuje i kosi, a prostor u redu održava se obradom ili primjenom herbicida.

Održavanje vinograda bez obrade

Održavanje vinograda bez ikakve obrade već je u širokoj stranoj i domaćoj vinogradarskoj praksi dalo dobre rezultate. U takvim vinogradima gnoji se površinski, a korovi se uništavaju košnjom ili herbicidima, odnosno kombinirano.

U krajevima gdje se redovito javlja manjak vode u ljetnom razdoblju, osobito na lakim i siromašnim tlima, odličnim se pokazao sustav koji uključuje jesensko-zimsko zatravljivanje i proljetno-ljetno uništavanje korova odgovarajućim herbicidima.
Tijekom jeseni i zime, kada u gotovo svim vinogradarskim tlima ima dovoljno vlage, spontana flora (trava) sprječava eroziju, čuva razbacana mineralna gnojiva od ispiranja, potiče mikrobiološku aktivnost, obogaćuje tlo organskom materijom i sl. U proljeće i ljeto korov se u takvim vinogradima suzbija kroz 2 do 3 prohoda. Za prvo i drugo prskanje preporučuju se herbicidi na osnovi glifosata ili sulfosata, a za treće prskanje kontaktni herbicid na osnovi glufosinata.

Tako održavani vinogradi, osobito vinogradi na jako pjeskovitim tlima, dali su iznimne rezultate pa se i u našim južnim krajevima takav način održavanja vinograda dosta raširio.