Osim iz gospodarskih, kastracija se provodi i zbog zdravstvenih razloga (ozljede skrotuma, testisa, upalna stanja i tumori testisa…).
Važna je činjenica kako se svinje, u pravilu, kolju sa 100 do 120 kg žive vage i 6 do 8 mjeseci života, dok spolna zrelost (pubertet) u svinja nastupa u dobi od 5 do 7 mjeseci.
Kastracija svinja (odojaka) prvenstveno je gospodarska mjera u cilju sprečavanja razvoja agresivnog ponašanja, te nastanka neugodnog, karakterističnog mirisa i okusa mesa nerasta. Kastracija odojaka, nije isključiva odluka farmera, već mjera uvjetovana navikama i očekivanjima potrošača koji zahtijevaju ugodni okus i miris svinjskog pečenja. Osim toga, kastrirane životinje su mirnije, bolje koriste hranu i bolje priraštaju nakon postizanja spolne zrelosti u odnosu na one koje nisu kastrirane.
Dolaskom puberteta i nastupom spolne zrelosti u jednog postotka nerastova javljaju se feromoni (androsteron) i kemijski spoj u crijevima (skatol) koji su za većinu ljudi vrlo odbojni i neugodni. Miris je osobina isključivo spolno zrelih mužjaka svinja (nerast), a može se osjetiti u oko 50% nekastriranih mužjaka (u ostalih nerastova su ti spojevi također prisutni, ali u vrlo niskoj koncentraciji, te se ne mogu osjetiti ili namirisati).
Kirurška kastracija svinja provodi se fizičkim uklanjanjem testisa pomoću skalpela, zarezivanjem na području mošnji (skrotuma). Zahvat je vrlo bolan i bol je prisutna još najmanje dva sata po zahvatu u malih odojaka, a u odraslih životinja i znatno dulje.
Upravo stoga kirurška kastracija odojaka predstavlja problem sa stanovišta dobrobiti životinja, čak i kad se provodi na vrlo mladim životinjama uz upotrebu općih i lokalnih sredstava protiv boli (opća i lokalna anestezija).
