Identifikacija i označavanje kopitara

57

Identifikacija i označavanje kopitara u Republici Hrvatskoj provodi se sukladno Uredbi komisije EU 2015/262. Do 2008. godine kopitari u Republici Hrvatskoj označavani su, uz osnovno ili primarno označavanje koje je podrazumijevalo dijagramski opis i dodatnom ili sekundarnom metodom označavanja odnosno vrućim paljenim žigom na određenom dijelu tijela.

Pojedine pasmine kao što su engleski punokrvnjak, arapski punokrvnjak i hrvatski kasač označavale su se samo osnovnim načinom označavanja, odnosno dijagramskim opisom. Stupanjem na snagu Pravilnika o identifikaciji i registraciji kopitara, kao obvezno označavanje kopitara uvedena je implantacija transpondera (mikročipa). Navedena metoda u pravne propise Republike Hrvatske uvedena je preuzimanjem odredbi regulative Europske unije (EC 504/2008). Pravilnikom o identifikaciji i registraciji kopitara propisano je da svi kopitari rođeni u i nakon 2010. godine, prilikom prve identifikacije moraju biti obvezno označeni implantacijom transpondera.

Označavanje kopitara u Republici Hrvatskoj sastoji se od obveznog označavanja koje obuhvaća implantaciju transpondera i dijagramskog opisa vanjštine, te dodatnog označavanja koje obuhvaća fizičko označavanje vrućim paljenim žigom sukladno uzgojnom programu.

Ždrebad se označava u periodu dok je uz majku, odnosno do dobi od oko 6 mjeseci starosti. Kopitar mora biti označen i imati Identifikacijski dokument najkasnije do 12-og mjeseca života i u svakom slučaju prije trajnog napuštanja gospodarstva.

Označavanje kopitara u Republici Hrvatskoj provodi Hrvatska poljoprivredna agencija i ovlaštene uzgojne organizacije za pojedine pasmine konja. U 2017. godini označeno je ukupno 5.777 kopitara. Identifikacijski dokument kopitara (ID) je trajna isprava za identifikaciju kopitara, a koristi se za utvrđivanje njihova identiteta. Nalazi se kod posjednika kopitara te prati kopitara u prometu ili putovanju i na raspolaganju je ovlaštenoj osobi zbog provođenja uzgojnih ili zdravstvenih mjera, odnosno inspekcijskih ili upravnih nadzora.

Svi označeni kopitari registrirani su u Središnjem registru kopitara koji je sastavni dio Jedinstvenog registra domaćih životinja (JRDŽ). Središnji registar kopitara je jedinstvena baza podataka koja sadrži podatke o svim kopitarima koji se drže u Republici Hrvatskoj te o njihovim posjednicima i vlasnicima. Baza sadrži podatke o izdanim Identifikacijskim dokumentima svakog pojedinog kopitara koji je u bazi upisan pod Jedinstvenim životnim brojem.

U Središnjem registru kopitara bilježe se podaci o svakoj promjeni vlasništva kopitara. U bazi se vode podaci o uvozu i unosu kopitara u Republiku Hrvatsku kao i o izvozu i iznosu te njihovim izlučenjima odnosno uginućima i klanjima.

U okviru JRDŽ-a vodi se i Registar farmi koji je temeljna baza podataka o svim lokacijama na kojima se drže životinje u Republici Hrvatskoj. Obvezu upisa u Registar farmi imaju sve lokacije na kojima se drže kopitari bez obzira na broj životinja. Upis u Registar farmi započeo je 2007. godine. Do kraja 2017. godine upisano je 5.642 gospodarstava i 6.626 posjednika koji drže kopitare. Najveći broj posjednika kopitara nalazi se u Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji, dok je najveći broj registriranih kopitara u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.