Dubina obrade tla u voćnjaku

Na dubinu rasprostiranja korijenja velik utjecaj ima način uzdržavanja plodnosti tla. U voćnjacima gdje se tlo zatravljuje, nastire (mulch) ili navodnjava, voćke pliće rasprostiru korijenje.

Podsjetimo se još da mlade voćke iz godine u godinu sve više rasprostiru korijenje u širinu i da im korijenje znatno prelazi izvan oboda krošnje. U starijih voćaka korijenje prožimlje (obuhvaća) sav razmakom sadnje raspoloživ prostor.

Velik je broj čimbenika koji određuju dubinu rasprostiranja korijenja voćaka, a time i dubinu obrade tla u voćnjacima. Budući da postoje velike razlike u potrebi dubine obrade tla u voćnjacima, zapodjele su se različite polemike i postoje različita shvaćanja o tome kako duboko treba ili kako se duboko smije obrađivati tlo u voćnjacima. Da bismo pridonijeli boljem rješenju toga problema, predlažemo metodu rada koja će nam pomoći da s većom točnošću odredimo do koje se dubine smije provoditi obrada tla u voćnjacima ispod jezgričavih, koštičavih, lupinastih i suptropskih voćaka.

Primjena te metode posebno je važna za slučajeve kod kojih se prije nije obrađivalo tlo, već je voćnjak bio zatravljen. Suština metode sastoji se u tome da se otvaranjem profila u tlu na raznim udaljenostima od debla utvrdi dubina na kojoj se prostire deblje skeletno korijenje, odnosno, korijenje s promjerom iznad 8 mm.

Dubina profila ne treba biti veća od 30 cm u sredini međurednog prostora, a prema deblu može biti manja. Ukoliko već u prvim profi lima u sredini međureda utvrdimo da se skeletno korijenje prostire plitko, tada smanjujemo dubinu profila idući prema deblu. Širina profi la može iznositi 60 do 100 cm. U profi lima ili presjecima očitamo broj i debljinu presječenog korijena, a na temelju podataka o razmještaju korijenja s promjerom od preko 8 mm odredimo do koje će se dubine tlo obrađivati.

Broj profila odredi se prema potrebi, odnosno, prema razlikama u svojstvima tla. Ukoliko je tlo jednoličnih svojstava i nema većih variranja u dubini prostiranja korijenja, dovoljno je da se otvori 5 do 10 profila. Variraju li svojstva tla u pojedinim dijelovima voćnjaka, tada će biti potrebno otvoriti veći broj profila.

Pomoću iznesenog postupka ne treba svake godine određivati dubinu obrade tla, već svake 3 do 4 godine, a s obzirom na način uzdržavanja plodnosti tla čak i rjeđe. Smatramo da će biti znatno manje štete od kopanja profila u voćnjacima nego od ozljeđivanja korijenja uslijed loše odabrane dubine obrade. Vrlo se često u praksi događa da traktoristi uslijed neznanja i neopreza obradu tla u voćnjacima poistovjećuju s obradom za ratarske kulture. Duboko oranje, koje je uobičajeno za ratarske kulture prije njihove sjetve, ne može se izvoditi u voćnjacima, jer bi se oštetilo puno debljeg skeletnog korijenja.

Katkada se korijenje ozlijedi do te mjere da se voćke počnu sušiti ili slabije razvijati. Poslije preduboke obrade na proljeće usporen je rast mladica, zametanje plodova, a u tijeku vegetacije uslijedi jače opadanje već zametnutih plodova.

Ozljedom korijenja narušava se ravnoteža između razvijenosti nadzemnog sustava voćaka i razvijenosti korijenove mreže. Sve to ima za posljedicu slabiji rast, razvitak i rodnost voćaka.