Bakterija Spiroplasma citri

Spiroplasma citri obligatna je fitopatogena bakterija provodnog sustava biljaka domaćina.

Primarni i ujedno ekonomski najznačajniji domaćini bakterije osjetljive su vrste agruma roda Citrus spp. u koje pripadaju komercijalne vrste mediteranskog bazena: grejp (C. paradisi), limun (C. limun), mandarina (C. reticulata), naranča (C. sinensis) i gorka naranča (C. aruantium). Drugi domaćini su „Satsuma“ kultivari mandarine (C. unshiu) dok najpopularnija podloga, „poncirus“, ne pokazuje simptome zaraze.

Bakterija se utvrdila u više zemalja europskog i mediteranskog bazena, od kojih su istaknutije Italija, Španjolska, Turska, Grčka i dr. te se stoga smatra prisutnom na prostoru EU. U Hrvatskoj nema podataka o pronalasku bakterije, te se smatra odsutnom.

Prenosi se pomoću nekoliko cikada – vektora od kojih su u Mediteranu dvije: Neoaliturus haematoceps i Circulifer tenellus, kojima agrumi nisu primarni domaćini, te se smatraju prisutnima u glavnini proizvodnih područja agruma Europe.

Bakterija S. citri najbolje se umnožava u vrućim klimatskim uvjetima (28-32°C), pa su tada najuočljiviji i simptomi, a na hladnijim temperaturama zraka simptomi se rijetko pokazuju. Simptomi S. citri također su češće vidljivi kod mladih stabala dok još nisu u punoj rodnosti, ali se redovno pojavljuju i kod starijih stabala. Primarni simptom, a ujedno i prepoznatljiv je pojava različitih (neregularnih) vegetativnih faza na istom stablu. Pritom se misli na fazu cvatnje, te dozrijevanja plodova.

Naime, na zaraženom stablu pojavljuju se u isto vrijeme plodovi u dozrijevanju, zreli plodovi, te cvjetovi odnosno cvatnja. Plodovi su pritom različitih veličina, obično manji nego kod zdravog stabla, sa različitim oblicima i svjetlije kore u punoj zrelosti. Dozreli plod simptomatičnog stabla zapravo nikad ne pokazuje „zrelu“, narančastu boju određene sorte naranče već je ona uvijek bljedunjavo žute boje.

Plodovi sa zaraženog stabla ranije otpadaju i imaju oblik žira, zadebljalu koru i abortirane, zakržljale sjemenke. Plodovi su lošeg senzornog svojstva, obično s većim omjerom kiselina.

Osim karakterističnih simptoma na plodovima, cijelo zaraženo stablo zakržljalog je rasta. Ponekad se mogu uočiti i „vještičje metle“, te nepravilno grananje s grmolikim rastom i skraćenim internodijima. Listovi su smanjenje veličine, uži, klorotični, te rastu pod kosim kutom formirajući karakteristične „rozete. U voćnjacima simptomi zaraze S. citri u fazama bez plodova mogu se lako zamijeniti sa abiotskim čimbenicima poput nedostatka hranjiva ili smrzavanja i niskih temperaturi.