Bolesti borovnica i brusnica

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je zabilježen intenzivniji uzgoj borovnica i brusnica, pogotovo u području Gorskog kotara i zagrebačkoj okolici, ali i drugim dijelovima Hrvatske gdje postoje povoljni uvjeti za uzgoj ove vrlo korisne voćne vrste. Razlog povećanog uzgoja su i dobri državni poticaji za ove kulture.

Borovnice i brusnice su voćne vrste značajne po velikom sadržaju medicinski važnih spojeva, kao što su različiti antioksidansi (neki vitamini, fenoli i dr.), te stoga vrlo povoljno djeluju na zdravlje čovjeka. Između ostalog, i to je razlog povećanog zanimanja za uzgoj ove voćne vrste. Kod nas je u uzgoju najproširenija američka borovnica (Vaccinium corymbosum).

Kao i na drugim kultiviranim biljkama, tako se i na borovnicama javlja veliki broj bolesti, a u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su: palež cvjetova ili siva plijesan, rak stabljike, antraknoza plodova, monilioza, pjegavost lišća, hrđa, crvenilo lišća, trulež korijena i dr. Važno je istaknuti da kod nas dosad još nema registriranih fungicida za suzbijanje bolesti na ovim biljkama, pa su u ovom članku navedene mjere suzbijanja koje se provode u svijetu, gdje je više proširen uzgoj borovnice.

Palež cvjetova ili siva plijesan

Ovo je jedna od najčešćih bolesti na borovnicama. Uzročnik bolesti je svima poznata fitopatogena gljiva Botryotionia fuckeliana, poznata pod nazivom Botrytis cinerea. Bolest se osobito javlja jačim intenzitetom u kišnim i hladnijim godinama. Simptomi se najbolje uočavaju u vrijeme cvatnje u obliku paleži cvjetova, ali i truleži plodova. Cvjetovi izgledaju kao da su spaljeni i suše se. Palež ponekad može zahvatiti i lišće i izboje biljaka. Suzbijanje se provodi fungicidima, a kod nas su poznati: dikarboksimidi (Ronilan WG, Kidan SC, Lupo SC, Rovral TS FLO SC, Sumilex SC 50 FL i dr.), fenilsulfamidi (Euparen Multi WP i WG 50 i dr.), fludioksonil (Switch 62,5 WG), fenheksamid (Teldor SC 500), pirimetanil (Mythos SC, Botril 300 SC, Cezar SC, Botryticid SC i dr.). Suzbijanje treba provoditi već od početka cvatnje do početka zriobe plodova.

Rak stabljike borovnice

Ovu bolest mogu uzrokovati više vrsta fitopatogenih gljiva, kao što su: Fusicoccum putrefaciens, Phomopsis vaccini i Botryosphaeria corticis. Simptomi se najčešće uočavaju na stabljikama biljaka u obliku nekroza, raka- rana i odumiranja kore stabljike, zatim sušenja izboja, pa i cijelih grmova u slučaju jače zaraze i uzgoja osjetljivih kultura. Mjere suzbijanja ne daju baš zadovoljavajuće rezultate, što povećava opasnost od pojave ove bolesti. Prema iskustvima iz svijeta (Amerika), od fungicida se najčešće koriste iz skupine ftalamida, kao što je kaptan (Merpan 80 WG, Captan 50 WP, Stoper WP i dr.) i folpet (Folpan 80 WDG, Folpan WP, Futura WP, Shavit WP i dr.). Fungicidi se primjenjuju jedanput mjesečno od ranog proljeća do opadanja lišća. Obvezno bi trebalo uklanjati zaražene dijelove biljaka i izboja iz nasada. Od kultivara koji se uzgajaju kod nas najosjetljiviji su Bluecrop i Covile, a razmjerno su otporni Blueray, Pioneer.

Antraknoza plodova

Ova bolest najčešće se javlja na plodovima borovnica u vrijeme zriobe u obliku antraknoznih udubljenih pjegica. Simptomi se mogu javiti i na drugim dijelovima biljke (cvjetovima, listovima i izbojima), ali dosta manje. U jakom napadu bolesti dolazi i do truleži i propadanja plodova. Uzročnik su fitopatogene gljive iz roda Colletotrichum. Vrlo osjetljive sorte na ovu bolest su: Blueray, Harrison, Bounty. Bolest se suzbija fungicidima od sredine cvatnje do početka razvoja plodova u razmaku 8-10 dana. Prema svjetskim iskustvima, najbolju djelotvornost pokazuju fungicidi na bazi kaptana (Captan 50 WP, Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i azoksitrobina (Quadris KS, Quo Vadis KS, Amistar 250 SC i dr.).

Monilioza

Ova bolest je u pojedinim dijelovima svijeta (Amerika) gdje se uzgaja borovnica jedna od najvažnijih i najopasnijih bolesti. Bolest se još naziva mumificiranost ploda. Uzročnik je patogena gljivica Monilinia vaccinii-corymbosi. Simptomi se javljaju već u rano proljeće u obliku odumiranja izboja, listova i cvjetova. Sa zaražene biljke širi se izražajni miris po truleži, po kojem se ova bolest vrlo lako uočava. Bobice se razvojem bolesti smežuraju i poslije mumificiraju, zbog čega se bolest i zove još mumificiranost plodova. Bolest se suzbija obveznim uklanjanjem svih zaraženih plodova i izboja. Od kemijskih zaštitnih mjera koristi se veliki broj fungicida, od kojih su prema svjetskim iskustvima najdjelotvorniji fungicidi na bazi triforina (Saprol-N EC i dr.) i benzimidazola (karbendazim), kao što su pr. preparati Bavistin FLKS, Zino KS, Chromozim KS i dr. Tretiranja početi u cvatnji i nastaviti do zriobe plodova u razmaku 7-10 dana.

Pjegavost lišća

Od više bolesti na lišću borovnice najčešća je tzv. gleosporijska lisna pjegavost koju uzrokuje fitopatogena gljiva Gleoeosporium minus. Javlja se obično pokraj lipnja u obliku crvenkastih pjega na licu lista. U slučaju jače zaraze (što je kod nas rijetkost) može doći i do defolijacije ili opadanja lišća. Suzbijanje se provodi fungicidima na bazi kaptana (Captan 50 WP, Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i benzimidazola (Bavistin FLKS, Zino KS, Chromozim KS.). Tretiranje se obavlja nakon berbe u razmaku od dva tjedna.