Stabla različite bujnosti

Postoje voćnjaci u kojima neke sorte treba gnojiti, a druge nije potrebno. Starije nasade, nisko cijepljene, koji su prešli na svoj korijen najčešće uopće nije potrebno gnojiti sa dušičnim gnojivima. Neke su sorte bile rodne u ovoj godini, druge nisu. Postoje voćnjaci u kojima su neki dijelovi preslabi, nema rasta jednogodišnjih mladica u zadovoljavajućoj mjeri, te ih je potrebno pojačano gnojiti i dohranjivati.

U nekim voćnjacima stabla su različite bujnosti i od stabla u redu do stabla u redu. Stoga se takav voćnjak ne smije gnojiti razbacivanjem iste količine mineralnih gnojiva jednolično po čitavom nasadu. Preslaba stabla uvijek će dobivati manje nego što im je potrebno, a prebujna stabla uvijek više nego što im je potrebno. I u jednom i u drugom slučaju nastavljamo s nepovoljnim uvjetima za kvalitetan i količinski uredan prinos jabuke. Stoga je od velike važnosti da se gnojidba obavlja rukom tako da svako stablo dobije sebi odgovarajuću količinu mineralnih gnojiva. Kad se voćnjak jednom uravnoteži, možemo nastaviti sa razbacivanjem širom ili u trake, traktorskim rasipačem, ovisno o redu sorte, rodnosti, starosti i bujnosti.

Kod uzimanja uzoraka tla za analizu, potrebno je voditi računa da uzorke uzimamo iz one zone koju prihranjujemo gnojivima. Po desetoj godini od sadnje, korjenov sustav rasprostire se već gotovo po čitavoj površini voćnjaka (3×1 m) iako je najveći dio koncentriran uz pasicu (M9). Ne možemo uzorke za analizu uzimati sa prosjeka čitave površine, ako prihranjujemo rukom samo pod redovima stabala.

Na teškim ilovastim tlima, za rast korijena ponekad nedostaje kisik. Ne zaboravimo da su za rast korijena potrebne tri stvari: hrana, voda i kisik. Stoga je poželjno nakon gnojidbe obaviti podrivanje do 20-30 cm sredine redova kako bi se uz mineralna gnojiva za rast korijena doveo i kisik. Vlage ujesen najčešće ionako ima dovoljno. Ovim postupkom donekle otjeramo i voluharice iz nasada.