Nashi kruške

3674

Za razliku od europskih sorata kruške, drugačijeg su oblika ploda zbog kojega se uvriježilo mišljenje da su nastale križanjem jabuke i kruške. U nastanku nashi krušaka, korištene su autohtone vrste i podvrste roda Pyrus. Najcjenjenije sorte su nastale od Pyrus serotine i Pyrus bretschneideri, kineskih autohtonih sorata. Kao podloge za cijepljenje koriste se sjemenjaci navedenih autohtonih sorata.

Uvjeti uzgoja

Nashi kruškama pogoduju područja s dovoljno toplim ljetima, ujednačenim rasporedom oborina tijekom godine i nešto većom relativnom vlagom zraka. Što se tiče tla, nemaju posebnih zahtjeva. Pogoduju im tla koja se koriste i za uzgoj europske kruške. Stabla Nashi krušaka su nešto bujnija od europskih. Većina sorata rađa na dvogodišnjem drvetu, no ima i onih koje rode na jednogodišnjem, odnosno trogodišnjem. Sorte koje rađaju na starijem drvetu traže nešto oštriju rezidbu.

Nashi kruške cvatu dosta rano. Skoro sve sorte cvatu prije Viljemovke. Većinom su samooplodne, no ima i onih koje trebaju drugu sortu za oplodnju, pri čemu treba voditi računa kod nabavke sadnog materijala. Većina sorata izuzetno dobro rađa, a karakteristično je da lipanjskog opadanja plodova gotovo da i nema, te je stoga potrebno provoditi prorjeđivanje plodova.

Dozrijevanje plodova je sukcesivno i u pravilu traje do 14 dana. Pokožica plodova Nashi krušaka je vrlo osjetljiva, vrlo lako se oštećuje, stoga teško podnose transport. Plodovi Nashi krušaka po okusu se ne mogu uspoređivati s europskim sortama, koje su mnogo plemenitijih organoleptičkih svojstava. Ovisno o uvjetima skladištenja, plodovi se mogu čuvati 2-6 mjeseci.

Sortiment

Shinsui (Hladna voda)

Propada skupini japanskih sorata koje se najviše uzgajaju. Slabije je do srednje bujnosti. Srednje je rodnosti a plodovi su relativno mali (100-160 grama). Oblik ploda je spljoštenookruglast, jantarnobrončane boje. Meso ploda je čvrsto i sočno. Dozrijeva dva dana prije Viljemovke.

Kosui (Blagotvorna voda)

Nalazi se među pet vodećih sorata u Japanu. Stablo je dosta bujno. Plod je velik (150-200 grama), spljoštenookruglastog
oblika. Meso ploda je žućkasto, dosta žitno. Sorta dozrijeva deset dana prije Viljemovke.

Hosui (Obilnost)

Jedna od vodećih sorata u Japanu, Kini i SAD, a kao dobra sorta pokazala se i u Europi. Stablo je bujne široke krošnje s granama koje se savijaju prema tlu. Obilato rađa. Plod je vrlo velik (150-250 grama), okrugao,

Shinseiki (Novo stoljeće)

Japanska sorta koja je u Italiji i Francuskoj preporučena za komercijalni uzgoj. Stablo je srednje bujno, razgranate krošnje. Najviše rađa na dvogodišnjem drvetu. Plod je srednje velik do velik (150-250 grama), spljoštenookruglastog oblika, žutozelene boje. Meso je tvrdo i sočno. Dozrijeva pet dana poslije Viljemovke.

Hayatama (Rani dragulj)

Japanska sorta umjereno bujnog stabla. Plod je malen do srednje malen (120 grama). Boja ploda je brončanojantarna. Meso ploda je grube teksture, čvrsto. Dozrijeva 16 dana iza Viljemovke. Plodovi se mogu čuvati 2-3
mjeseca.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.