Korisne bagremove značajke

3323

Bagrem lista pokraj travnja ili na početku svibnja, a cvate obilno, i to polovicom svibnja.

Izvor: Wikipedia
Izvor: Wikipedia

Bagrem ima vrlo kvalitno drvo (a time i široku primjenu), brz rast, veliku izdanačku sposobnost, male zahtjeve prema zemljištu. Dobro vezuje rastresito zemljište svojim bogatim i bujnim korijenjem.

Bagrem je iz Amerike u Europu prenio Robin, po kojem je dobio i ime. Godine 1601. prvi bagrem zasađen je u Parizu. Odatle se, zahvaljujući svojim ekološko- uzgojniim svojstvima vrlo brzo proširio po cijeloj Europi. U početku je uzgajan isključivo kao parkovni element, a poslije je postao i vrlo pogodna vrsta za pošumljavanje obešumljenih terena, pijesaka i bujičnih područja.

Posebno veliku ulogu odigrao je u Rusiji (srednja Azija, Kavkaz i Krim) i u panonskim zemljama, gdje je postao jedan od važnijih šumskih vrsta.

Na svom putovanju od zapada na istok bagrem je dospio rano (1710-1720) u Mađarsku, gdje je godine 1820. kao šumsko drvo zasađen na mađarskoj pusti. Bagrem je ovdje trebao narednih desetljeća pronaći svoju drugu domovinu. Dotada su se za pošumljavanje pjeskovitih tala uzimale vrbe, topole i obični bor.

Visoko drvo koje naraste 20-30 m, svijetle kore, trnovitih grana i rijetke krošnje. Listovi su neparno perasti, jajasti, cijelog ruba, dugi do30 cm s 9-21 listića, jajoliki. Bijeli mirišljivi cvjetovi, njih 15-20 koji izbijaju iz pazuha listova, tvore velike viseće grozdove. Plod je duguljasta mahuna plosnatog oblika duga 5-10 cm i široka 1-2 cm u kojoj je 4-10 sjemenki sličnih grahu. Bagrem je heliofilna vrsta, tj. za razvoj mu je potrebno mnogo svjetla.

Lista pokraj travnja ili na početku svibnja, a cvate obilno, i to polovicom svibnja. Bagrem ima vrlo kvalitno drvo (a time i široku primjenu), brz rast, veliku izdanačku sposobnost, male zahtjeve prema zemljištu. Dobro vezuje rastresito zemljište svojim bogatim i bujnim korijenjem. Bagrem je naša najmedonosnija biljka, s proizvodnjom blagog, ugodnog, gotovo bezbojnog i vrlo kvalitetnog meda. Od štetnika i bolesti bagrem ne stradava znatno.

Veće štete mladim kulturama (1-5 godina) može nanijeti tak jesenska divljač i zečevi guleći im koru, te sitni glodavci, poput miševa i voluhariica, koji prave štetu na korijenu bagremovih stabala. U mladim šumama osobito je osjetljiv na klorozu i na nakrivljenost mladica. Srednje je otporan prema smrzavanju. Zbog tanke kore i plitkog korijenja osjetljiv je na šumske požare, posebno u mlađim šumama. U čvorovima na korijenju (simbioza) nalaze se nitrofilne bakterije, koje povećavaju koncentraciju dušika u tlu. Bagremovo otpalo lišće brzo se raspada, te pri tome oslobađa u vodi rastvorljive nitrate, u sklopljenoj, gustoj šumi oko 60 kg/ha na godinu, koji druge biljke lako mogu iskoristiti. U šumama starosti 16—20 godina porast koncentracije dušika u gornjih 50 cm sloja tla iznosi oko 590 kg/ha. Istodobno, u šumama starosti 5—10 godina takav prirast nije primijećenn.

Usprkos tome utjecaj bagrema na sekundarne biljke većinom se ostvaruje odbacivanjem velike količine dušika u prehrambeni lanac tip pridruženih biljaka putem otpalih grana i lišća bagrema, a ne toliko neposredno zbog porasta koncentracije dušika u samom tlu. Količina dušika koja ulazi u prehrambeni lanac sekundarnih biljaka procjenjuje se na oko 50 kg/ha, što je oko dva puta više od količine u drugim tipovima šuma. Vrste drveća posađene ispod bagremovih brže rastu nego bez bagremova gornjeg sloja, što se objašnjava velikom unesenom količinom dušika u njihov prehrambeni ciklus.

Bagremovo drvo, posebno njegova srž, ima izvanredne tehničke osobine i čvrstoću, elastičnost, tvrdoću i trajnost, što omogućuje mnogostruku tehničku primjenu. Drvo je pogodno za gradnju na suhom, u vodi i u zemlji.toplinu i dobro gori. Njegova ogrjevna snaga jednaka je bukvi, ili je još bolja od nje.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.