Zanimljivosti o pistacijama

9653

U rodu Pistacia, pistacija (Pistacia vera) jedina ima jestive plodove, iako se naziv često koristi i za druge vrste iz tog roda, kao što su P. terebithus i P. lentiscus čiji plodovi nisu jestivi.

pistacije

Pistacija je oko 10 m visoko stablo s razgranatom krošnjom i perasto sastavljenim ovalnim kožastim listovima dugim 10-20 cm. Pistacija je biljka odvojenih spolova, tako da postoje ženske i muške biljke. Cvjetovi su sitni, bijeli i skupljeni u grozdaste cvatove.

Plod je koštunica u kojoj se nalazi do 1 cm duga sjemenka i rastu u nakupinama. Na stablu, sjemenka je obavijena zelenom mesnatom ovojnicom ispod koje se nalazi tvrda ljuska. Zelenkasta sjemenka nalazi se u ljusci i obavijena je kožastom ovojnicom.

Pistacija potječe iz Male Azije a proširila se i na Sredozemlje. Potkraj 19. stoljeća proširila se i počela uzgajati i u SAD-u. Za uzgoj pistacija najpovoljnija su područja s dugim toplim ljetima i blagim zimama te pjeskovitim i blago alkalnim tlima. Selekcijom je dobiveno više kultivara pistacija.

Kultivar ‘’Kernan’’ i ‘’Peters’’, primjerice, uzgajaju u Kaliforniji, u Iranu su rašireni ‘’Momtaz’’ i ‘’Owhadi’’, u Turskoj ‘’Red Aleppo’’ i dr. Danas su najveći proizvođač pistacija Iran, SAD, Turska, Sirija. Na tržište pistacija dolazi pržena, zasoljena ili bez soli, u ljusci ili bez ljuske i obično postiže dobru cijenu. Kao i većina orašastih plodova, pistacija je vrlo kalorična namirnica koja se zbog male količine vode dobro čuva. No, u nepovoljnim vlažnim uvjetima podložna je, kao i kikiriki, kontaminaciji plijesni Aspegillus.

Kaloričnosti pistacije pridonosi velika količina masnih tvari. Tako 100 g očišćenih plodova sadržava oko 45 g masti, uglavnom sa zasićenim masnim kiselinama. Kolesterola u plodovima pistacija nema. Ugljikohidrata sadržava oko 27 g sa saharozom, glukozom i fruktozom kao najzastupljenijim šećerima. Proteina sadržava oko 10 g, u čijem aminokiselinskom sastavu dominiraju leucin, izoleucin, alanin, asparaginska i glutaminska kiselina. Od vitamina sadržava vitamine topljive u masti (vitamin A, E), zatim folate i vitamin K.

Od minerala dominira kalij, a u značajnoj količini dolaze kalcij, željezo, cink, i selen. Značajna količina fitosterola igra važnu ulogu u prevenciji bolesti srca i krvnih žila, sprječavajući taloženje kolesterola. Sjemenke su vrlo ugodna okusa i najčešće se jedu pržene i posoljene, pri čemu se ljuska otvori a sjemenka lako izvadi. Svježe sjemenke koriste se za kreme i sladolede te slastice (baklave).

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.