Maka – povrće i ljekovita biljka

68

Naziv „maca“, „maka“ ili kako se često naziva i „peruanski ginseng“ najčešće je etnobotaničko ime za biljku latinska naziva Lepidium meyenii, jednu od brojnih biljaka iz porodice Brassicaceae. Rod Lepidium raširen je širom svijeta s velikim brojem vrsta.

Maca (Lepidium meyenii) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka slična radiču ili bijeloj repi s kojima je i srodna. U tlu se nalazi korjenasto proširenje dugo 10-15 cm i promjera oko 5 cm. Iz tog proširenja, neposredno iznad tla razvija se bogata lisna rozeta sastavljena od perasto razgranatih tamnozelenih listova. Korijen ima slatkast okus i karakterističnu aromu.

Pokušaj uzgoja make u uvjetima staklenika rezultirao je bujnim rastom nadzemnog dijela, ali se korjenasto proširenje nije razvilo. Hranidbena vrijednost Po svojoj hranidbenoj vrijednosti maka je slična drugim žitaricama kao što su kukuruz, riža ili pšenica. Osnovu, 60-75%, čine ugljikohidrati, a od ostalih hranidbenih sastojaka dolaze proteini (10-15%) i masti (2,2%). Značajan je udio i dijetetskih vlakana (8%). Proteini dolaze uglavnom kao polipeptidi i aminokiseline od kojih u značajnoj količini dolaze arginin, serin, histidin, asparaginska i glutaminska kiselina, glicin, valin i dr.

Od masnih kiselina koje dolaze kao sastojak masnih tvari nalazimo linolensku, oleinsku i palmitinsku kiselinu. Minerali su zastupljeni većom količinom kalcija, kalija i željeza, a vitamini posebie C i onima iz B skupine. Maka sadrži i čitav niz bioaktivnih tvari kao što su steroli (0.05-0.1%), alkaloidi, saponini i tanini. Novije kemijske analize pokazale su da maka sadrži i bioaktivne aromatske izotiocijanate, posebice p-metoksibenzil izocijanat.

U narodnoj medicini, još prije dva tisućljeća maka je slovila kao visokovrijedna namirnica. Svježi korijen se kuhao i pržio, a sušeni se kuhao u vodi i mlijeku u kašu ili jednostavno mljeo u prah. Od make se još i danas priređuje rementirano piće poznato pod nazivom maca chicha, a često se prerađuje u džemove i bezalkoholne napitke.

Zbog velike količine ugljikohidrata, osušena i mljevena maka pomiješana s vodom služi kao energetski napitak, stoljećima se koristila za poboljšanje plodnosti u ljudi i domaćih životinja. Te spoznaje potječu još od dolaska Španjolaca u Južnu Ameriku, čija se stoka vrlo slabo razmnožavala na tim visinama. Nakon hranjenja s makom njihova se plodnost značajno povećala.

Današnja biljna medicina u Peruu koristi maku za podizanje vitalnosti, kao imunostimulator, Današnja biljna medicina u Peruu koristi maku za podizanje vitalnosti, kao imunostimulator, protiv anemije, menstrualnih poremetnji, protiv sterilnosti, raka želuca i dr. Jedan od davno znanih učinaka je podizanje libida, odnosno afrodizijsko djelovanje. protiv anemije, menstrualnih poremetnji, protiv sterilnosti, raka želuca i dr.

Jedan od davno znanih učinaka je podizanje libida, odnosno afrodizijsko djelovanje. Moderna istraživanja i klinička ispitivanja povezala su pojedine kemijske sastojke make s njihovim biološkim učinkom na zdravlje ljudi. Počevši od 2000. pa do 2002. godine brojna su istraživanja na miševima i štakorima pokazala da maka povećava libido i pokretljivost spermija nakon što je životinjama davan koncentrirani ekstrakt make.

Istraživanja se i dalje intenzivno obavljaju jer se pokazalo da maka ima realne blagodati za ljudsko zdravlje, koje se mogu svesti na povećanje fizičke i seksualne snage (pa se maka često naziva i „prirodna Viagra“), stimuliranje obrambenog sustava i dr.

No, bez obzira na sve, nedvojbeno je da je maka izvrstan izvor prirodnih, za organizam važnih tvari i može pomoći održavanju vitalnosti. Danas se ekstrakt make može naći u ljekarnama i svatko se može uvjeriti jesu li navedene spoznaje točne ili ne.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.