Proizvodnja jaja

Proizvodnja jaja počinje s useljavanjem kokica u objekat ili u kaveze baterija kod baterijskog sistema.

Prilikom samog početka uzgoja nesilica osobito je potrebno obratiti pažnju na sam odabir nesilica za proizvodnju konzumnih jaja i upravo sam pravilan izbor je usuđujemo se reći najznačajniji preduvjet za ostvarenje ekonomičnosti u proizvodnji.

Mlade nesilice koje se odabiru najčešće su laki međulinijski hibridi, koji dostižu težinu do 2 kg a sama proizvodnja jaja im je iznimno velika što nam potvrđuje i sam podatak od 300 jaja na godinu, prosječne težine oko 60 grama.

Također da bi postigli ekonomičnost u uzgoju nesilica potrebno je posvetiti pažnju kako samom smještaju tako i hranidbi te osvjetljenju. Najčešći smještaj nesilica je u kavezima koji se drže po etažama, dok postoji i smještaj na podu, no smještaj ukavezima je ekonomičniji te je stoga više zastupljen. Prilikom smještaja u kaveze, svaki kavez može primiti 4-5 nesilica, a etaža je predviđena za 20 nesilica, u sklopu kaveza se nalazi hranidbena površina i pojilica, također dno kaveza je obloženo rešetkom kako bi se postigla dovoljna higijena kod samih nesilica i olakšalo čošćenje, kroz rešetkastu površinu pada izmet i višak hrane na sabirnu površinu za skupljanje gnoja, iz prve etaže odmah spada u kanal dok sa ostalih etaža spada na ploču. U sklopu kaveza se nalaze i odjeljci za skupljanje jaja koji spriječavaju nastup i najmanjeg oštečenja jajeta i olakšavaju sabiranje.

Prilikom uzgoja nesilica značajno mjesto zauzima i osvjetljenje kako bi im se ubrzala spolna zrelost i povečala hormonalna aktivnost.Žarulje se postavljaju na svakih 3 metra stropa hodnika jačine 40W.

Gospodarsku proizvodnju mogu pružiti samo određene nesilice naravno uz pravilnu hranidbu i držanje. U objekte za proizvodnju konzumnih jaja pilenke se premještaju već sa 18 tjedana, najčešće počinju nositi nakon 2 tjedna prilagođavanja u 21. ili 22. tjednu života, a u 26. tjednu postižu čak 50% nosivosti, dok u 27.tjednu postižu vrhunoc od 90-92% nosivosti. kako se povečava starost nesilica takose i povečava masa jaja, a u dobi od 34 tjedan jaja dostižu masu od 60 grama.

Nesivost nesilica traje od 12-13 mjeseci te su tada kokoši u dobi od 75-78 tjedana, tada swe mjenjaju nesilice a oprema i peradnjak se za nove nesilice čisti i dezinficira, potrebno je vrijeme odmora između novih i starih nesilica od 2-3 tjedna za čišćenje i dezinfekciju. Te dada počinje novi proizvodni ciklus.

Uzgajivač koji je nabavio dobre i zdrave 17-tjedne (ili nešto starije) kokice, treba imati sve što je potrebno za njihovo držanje (objekte, opremu i dr.), pridržava se propisane tehnologije proizvodnje, daje kvalitetnu hranu, održava potrebnu higijenu i vršii zaštitu zdravlja kokica. Rezultat u proizvodnji jaja najviše zavisi od ljudskog faktora.

Proizvodnja jaja počinje s useljavanjem kokica u objekat ili u kaveze baterija kod baterijskog sistema. Prije toga, a po završetku predhodnog proizvodnog ciklusa, objekte i opremu treba temeljno očistiti, oprati i dezinficirati, a po mogućnosti ostaviti da se “odmori”. Neposredno prije useljavanja kokica mora da se provjeriti funkcioniranje opreme, u valove se stavi hrana, a u pojilice voda. Ako je jato veće, kokice se dopremaju posebnim vozilom u transportnim kavezima. Prvo treba poduzeti mjere da tek prispjele kokice ne stradaju od toplotnog udara – u toku toplog vremena skinuti cerade sa bočnih strana vozila.

Vozilo sa kokicama treba što prije isprazniti, ali pažljivo postupati. Kokice se hvataju za obe noge, vodeći pri tome računa da im se noge i krila u toku useljavanja ne povrijede ili ne polome. Useljavanje se obavlja tako da se prvo pune kavezi najudaljeniji od ulaza u objekat, a na kraju oni najbliži ulazu.

Kada su sve kokice useljene, obilaze se svi kavezi i provjerava se da li su sve kokice na nogama, da li jedu ili piju vodu. Ako se koriste pojilice – kapaljke, pomoću prikladnog štapića dodirnuti u svakom kavezu jednu kapaljku dok voda ne počne curiti, kako bi kokice uočile gdje je voda.

Kokice pronesu već u 18. tjednu. Prva jaja pojavit će se obično nakon 18 tjedana uzrasta kokoši, a 19. tjedan se najčešće smatra prvim tjednom nošenja (nosivost tada obično iznosi 10 – 30 %). Nakon tog vremena nosivost brzo raste, tako da u periodu od 23. do 27. tjedna dostiže maksimum, koji može iznositi i 95%. Potom lagano pada, prosječno za 0,7 % tjedno, tako da pri kraju perioda iskorištavanja kokoši (uzrast 72-76 tjedana) iznosi 65 %.
Period pronošenja karakterizira se pojavom sitnih jaja, jaja sa mekom ljuskom ili bez ljuske i sl., ali poslije nekoliko tjedana, sa normalizacijom nošenja, ove pojave se svode na najmanju mjeru. Tok i nivo nosivosti kod različitih rasa i hibrida može se razlikovati u zavisnosti od načina držanja i ishrane pomlatka, zdravstvenog stanja, uvjeta držanja i ishrane nesilica i sl., ali u cjelini promatrano postoje veoma male razlike u proizvedenoj jajčanoj masi između hibrida. Normativi proizvodne tehnologije propisuju visok postotak nosivosti – od 300 do 350 jaja po useljenoj nesilici do 74. tjedna uzrasta. Međutim, u uvjetima naše proizvodnje nosivost od 280 jaja je zadovoljavajuća.

Masa jaja također je važna osobina koja utječe na ekonomičnost proizvodnje. Selekcioniranim radom teži se da nesilica snese što veći broj jaja mase između 55 i 60 grama ( klasa B i A) čija je tržišna vrijednost visoka. Takva jaja po svojim drugim osobinama omogućavaju lako obavljanje uobičajenih postupaka – prijevoz i prodaju.

Jaja skupljati najmanje tri puta dnevno

Jaja se skupljaju u nove kartonske uloške neposredno iz sabirnih valova kaveza baterija ili gnijezda. Poželjno je da se jaja sakupljaju vrlo često, najmanje 3 puta dnevno, kako bi se što bolje očuvao njihov unutrašnji kvalitet (koji brzo opada ako se jaja nakon nošenja drže na visokoj temperaturi), ali i da bi se smanjila mogućnost oštećenja ljuske u sabirnim valovima, trakama ili gnijezdima.

Nakon skupljanja jaja se skladište u posebnoj prostoriji – skladištu, koje mora biti zamračeno, čisto i dobro provjetreno. Prije toga odvajaju se ona sa prljavom ili razbijenom ljuskom,.Najpovoljnija temperatura za čuvanje jaja (za kraći period vremena) je 10-15°C, uz relativnu vlažnost zraka 70-80 %.

Sviježina jaja se obično određuje mjerenjem veličine zračnog prostora i viskoziteta bjeljanka. Na ova dva činitelja utječu prije svega starost jaja i uvjeti čuvanja. Jaje je životna namirnica u kojoj se razmjena plinova obavlja kroz pore ljuske. Zračni prostor nastaje isparavanjem unutrašnjeg sadržaja vode, a njegova veličina zavisi od temperature i vlažnosti zraka kao i strukture ljuske.
Da bi se osigurao dobar inicijalni kvalitet jaja u toplom periodu godine neophodno je da se skupljaju često, brzo ohlade i čuvaju u hladnoj (10°C) i vlažnoj (85 % relativne vlažnosti zraka) prostoriji.