Simbioza divlje trešnje i divljih pčela

Na prekrasnim padinama Moslavačke gore u Šartovcu, u gospodarskoj jedinici Kutinske prigorske šume 40 M, Šartovačko brdo, na oko 2 ha, u dvije parcele, nalazi se plantažni klonski nasad divlje trešnje (Prunus avium).

Vlasnik klonske plantaže su Hrvatske šume, Uprava šuma Zagreb, Šumarija Kutina. Nasad je podignut u dva navrata. Podizanje nasada započelo je 2001. godine kada je na površini od 0,98 ha posađeno 500 stabala divlje trešnje s razmakom sadnje 6×3 m. Tijekom 2013. godine na površini 0,92 ha posađeno je 245 novih stabala divlje trešnje s razmakom sadnje 6×6 m. S obzirom na učestale sušne godine i oprez zbog globalnog zatopljenja uz nasad je podignuta i akumulacija, da bi se trešnje pravodobno opskrbljivale vodom modernim sustavom za navodnjavanje. S ciljem uspješne proizvodnje, a prema ranijem iskustvu u starijem nasadu podignuta je mreža protiv tuče koja ujedno štiti nasad od ptica, a kupljen je i stroj za zaštitu od mraza.

Najbolji primjerci divlje trešnje prema zadanim karakteristikama (budući klonovi) odabrani su u šumama Hrvatskih šuma na više Uprava. Sa tako odabranih stabala (klonova) izvanrednih karakteristika uzimane su plemke, koje su nacijepljene na podlogu divlje trešnje i još neke podloge. Na širem području Uprave šuma Zagreb je odabrano 27 stabala – klonova koje je ispred Ministarstva poljoprivrede odobrila posebna komisija. Jedan od članova komisije bio je i pokojni akademik prof. dr. sc. Marko Vidaković. Cilj je da se u klonskoj plantaži proizvede sjeme od odabranih stabala koje bi se upotrijebilo za proizvodnju sadnica divlje trešnje visoke kvalitete. Plan je te sadnice unositi u šume Hrvatskih šuma ali i u privatne šume. Nekada je u šumama Hrvatske divlja trešnja bila zastupljena u većem postotku, ali nažalost, sada je zastupljena s udjelom manjim od 1%.

Namjera je da u šumama Hrvatske divlja trešnja bude zastupljena s udjelom do 15%, gdje to stanišne prilike dopuštaju. Začetnik ove ideje u Hrvatskim šumama bio je mr. sc. Ivica Stožicki, dipl. ing. šum., sada penzioner, a do nedavno djelatnik Šumarije Kutina. Odabiru klonskih stabala divlje trešnje svoj doprinos dao je i Tomica Stigleitner, dipl. ing. šum., a zagovornik unosa divlje trešnje u šume Hrvatske bio je i pokojni doajen šumarske struke, Mijo Kotarski, dipl. ing. šum. Drvo divlje trešnje je iznimno cijenjeno i postiže dobru cijenu, uz to se već za 30–35 godina može dobiti komercijalno stablo. U Europi je vrlo malo divlje trešnje, te je plan u budućnosti izvoziti sadnice i vrhunsku kvalitetu trupaca divlje trešnje u europske zemlje. Radi uspješne proizvodnje u nasadu se, osim redovitih agrotehničkih mjera, vodi briga i o oprašivanju.

Kako divlja trešnja zna cvasti u vrijeme kada su srednje dnevne temperature niske, osim košnica medonosnih pčela postavljena su i staništa za divlje (solitarne) pčele. Staništa-kućice su raspoređene tako da solitarne pčele mogu posjetiti svako stablo. Tijekom posjeta nasadu, u travnju ove godine, pčele: Osmia bicornis i Osmia cornuta vrijedno posjećuju cvjetove divlje trešnje. U usporedbi s medonosnim pčelama divlje pčele oprašuju cvjetove i pri nižim srednje dnevnim temperaturama zraka. Obilnom cvatnjom, trešnja pčelama osigurava hranu (pelud i nektar), a pčele zauzvrat uspješno oplođuju trešnju. Ovo je jedan od primjera simbioze od obostrane koristi tzv. mutualizam. Ako ove godine ne bude problema s mrazom za očekivati je dobar urod sjemena divlje trešnje. Uvjerena da će proizvedene sadnice biti posađene u našim šumama, a udio divlje trešnje biti povećan s postojećih 1% na barem 3% u skoro vrijeme u sastojinama naših šuma.