Rodovi i vrste vrganja

24948

Najpoznatiji su ljetni vrganj, borov, hajdinski i šiljastonogi vrganj.

Osnovna podjela vrganja je kroz rodove:

Rod Boletus – pravi vrganji: krupne gljive sa robusnom drškom, šešir suh, meso jednobojno ili promjenljivo u plavim nijansama. Kod nas raste više desetina vrsta ovih gljiva. Važni elementi za determinaciju su boja mesa i njena eventualna promjena, boja pora, boja i ornamenti drške, boja dna drške i njena promjena. Nejestiva žučara (Tylopilus felleus) veoma sliči na vrganje, a ima pore roze boje! Treba izbegavati vrganje koji imaju svijetlu boju šešira i pore ili dršku crvene boje. U ovaj rod spadaju:

Sectia Edules – komercijalno vrijedni, bezuvjetno jestivi vrganji. Kod nas ima desetak vrsta i varijeteta, čije razlikovanje nije bitno sa stanovišta sakupljača. Meso je bijele boje i nepromjenljivo, kod vrsta sa intenzivno obojenom kapom nešto boje ostane kada se guli kožica. Drška je robusna sa obaveznom mrežicom, pore uvek inicijalno bijele, starenjem najprije žute, zatim dobijaju maslinastu boju. Vrganji ostalih vrsta se ne preporučuju sakupljačima-početnicima,među njima su najpoznatiji:

Ljetni vrganj (Boletus aestivalis Paulet ex Fr.)

Klobuk je promjera 10 – 18 cm i prekriven baršunastom kožicom boje lješnjaka, iako nisu rijetki primjerci sa smeđežuto pa čak i prljavobijelo obojenim klobukom. Za suha vremena kožica često ispuca, tako da je površina finom mrežom svijetlih kanalića podijeljena na tamnija područja. Cjevčice su okrugle, duge 8 – 30 mm. Kod mladih gljiva su sivobijele, a poslije postaju žutozelene, a kod starih poprime maslinastozelenu boju. Stručak je dug 7 – 15 cm, čvrst, pun, u početku trbušast, a poslije izdužen. Površina stručka je bijela ili svijetlosmeđa, prekrivena sitnom mrežicom od bijelih vlakana.

Kod mladih primjeraka meso ove gljive je čvrsto, a poslije postaje spužvastim. Bijele je boje, a kod sušenja izrazito aromatično. Ljetni vrganj raste od svibnja do jeseni i vrlo je čest. Raste u bjelogoričnim šumama hrasta, bukve, kestena i graba. Čest je i na rubovima šuma. Vrlo kvalitetna gljiva, ali često napadnuta crvima.

Borov vrganj (Boletus pinicola Vitt.)

Jedan je od najranijih vrganja koji se javlja u našim krajevima. Klobuk je poluloptast i vrlo mesnat. Kožica klobuka je sitno naborana, crvenkastosmeđe boje, a kod mladih primjeraka na klobuku se nalaze svjetlija područja. Cjevčice su okrugle, duge 10 – 25 mm, u početku bijele, poslije žute, a kod starijh primjeraka pozelene. Uz stručak cjevčice su kraće, tako da je trusište od stručka odijeljeno uskim žljebom. Stručak je trbušast poput jajeta, čvrst pun, svijetlosmeđe ili crvenkastosmeđe boje. Površina stručka prekrivena je bijelom mrežicom. Meso je bijelo, debelo i vrlo tvrdo, ugodna okusa. Borov vrganj počinje se pojavljivati već u travnju i svibnju, a poslije i ujesen. Raste u nizinskim i višim predjelima, crnogoričnim i bjelogoričnim šumama bukve. Voli mjesta obrasla mahovinom. Vrlo cijenjena prvorazredna gljiva.

Hajdinski vrganj (Boletus aureus Bull. ex Fr.)

Jedan je od vrlo lijepih vrganja s poluokruglim, crnosmeđim do čokoladnosmeđim klobukom. Kožica klobuka je fino baršunasta, suha, bez sjaja. Cjevčice su okrugle, 8 – 12 mm duge i od stručka odvojene uskim kanalom. U početku su bijele, poslije zelenožute, a u starijih primjeraka žutomaslinaste. Stručak je trbušast, pri dnu zadebljao, a prema klobuku sužen. Vrlo je čvrst, mesnat i prekriven crvenkastosmeđom mrežicom. Meso je debelo, čvrsto, bijelo, ugodna mirisa i okusa. Hajdinski vrganj počinje rasti već od svibnja pa sve do rujna. Dolazi u listopadnim šumama hrasta, bukve i kestena, kao i u crnogoričnim šumama. Nalazimo ga u kontinentalnim i primorskim šumama. Izvrsne je kakvoće i može se priređivati na razne načine.

Šiljastonogi vrganj (Boletus appendiculatus Schiff. ex Fr.)

Klobuk je promjera 7 – 20 cm, polukuglast, mesnat, a poslije se izravna. Kožica je suha, hrapava, žutosmeđe boje ili svijetlokestenjasta. Cjevčice su sitne, okrugle, duge 8 – 25 mm, žute, poslije smeđe boje. Na dodir poplave. Stručak je cilindričan i pri bazi šiljasto izdužen kao u korijen. Površina stručka je pri klobuku žuta, a pri dnu crvenkasta. Stručak je prekriven sitnom mrežicom. Na dodir meso stručka poplavi. Meso je ispod kožice klokuba žuto, a na dnu stručka crvenkasto. Na pritisak poplavi. Ugodna je mirisa i okusa. Šiljastonogi vrganj raste već od svibnja pa sve do rujna. Dolazi u miješanim listopadnim šumama hrasta i bukve. Vrlo ukusna jestiva gljiva, iako se slabo koristi. Vrlo rijetko napadnuta crvima.

2.Sectia Calopodes – vrganji bijelog mesa i žutog himenija, gorki, otuda nejestivi.

3.Sectia Apendiculati – vrganji inicijalno žutog mesa i žutih pora su jestivi, ali rijetki, pa ih valja štititi.

4.Sectia Fragranti – kape tamnije nego kod prethodnih, nemaju ornamentiranu dršku, takođe rijetki.

5.Sectia Luridi – pore inicijalno narančaste do crvene boje, uvjetno jestivi

Rod Leccinum su sve odreda uvjetno jestive gljive, bez komercijalne vrijednosti. Razlikuju se od pravih vrganja po dužoj dršci, posutoj crnkastim točkama i relativno manjoj kapi. Zreli primjerci imaju veću masu cjevčica nego mesa, a drška u najvećem dijelu odrveni. Meso manje-više intenzivno mijenja boju na dodir (razne boje, završno od sivkaste do potpuno crne). Pore su inicijalno bijele, osim u sekciji Luteoscabra, kod kojih su žute. Vezuju se za mali broj ili samo jednu vrstu drveta.

Rod Suillus – slinavke, vezuje se isključivo za zimzeleno drveće. Prosječno manje gljive, najčešće sa mazavom kožicom na šeširu, koju zbog prisutnih glutena treba obavezno ljuštiti. Različite kvalitete, sve dobre za sušenje.

Rod Xerocomus – zlatače, također prosječno sitnije vrganjevke, sa dugom i tvrdom, često izvijenom drškom, kao i realtivno velikim, uglastim, inicijalno žutim porama. U simbiozi, po pravilu, sa listopadnim drvećem. Kapa suha, često ispucala, meso kvalitetno samo kod mlađih primjeraka.

Sve preporučene gljive iz porodice vrganja su izuzetno dobre za sušenje, uključujući i tvrde drške, koje se osušene mogu samljeti u izuzetno aromatičan prah.

1 komentar

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.