Retrovegetacija koštičavih voćaka

Retrovegetacija je višestruko štetan proces, jer osim smanjene otpornosti na niske temperature, voćke u narednu sezonu ulaze oslabljene, daju niži prinos i osjetljivije su na napade bolesti i štetnika, piše Savjetodavna služba.

Koštičavo voće (šljive, višnje, marelice), uslijed vrlo nepovoljne godine i visokog potencijala bolesti poslije berbe, počelo je gubiti lisnu masu. Propusti u zaštiti i izuzetno česte i obilne oborine uzrokovale su potpunu defolijaciju u nekim voćnjacima već početkom rujna.

Toplo vrijeme, koje je nastupilo tijekom listopada i puno vlage u tlu isprovociralo je bubrenje lisnih pupova, rast nove lisne mase i cvatnju voćaka. Takva stabla se iscrpljuju i voćka tako nepripremljena ulazi u zimsko razdoblje, kada i manji mraz može uzrokovati njezino smrzavanje.

Retrovegetacija je višestruko štetan proces, jer osim smanjene otpornosti na niske temperature, voćke u narednu sezonu ulaze oslabljene, daju niži prinos i osjetljivije su na napade bolesti i štetnika.

Preporuka je proizvođačima koštičavog voća da obiđu svoje nasade i utvrde je li prisutna retrovegetacija. Pregled je potreban, jer ovisno o obujmu pojave lisne mase ovisit će daljnje mjere. Ako je retrovegetacija u manjoj mjeri prisutna, preporuka je rano u proljeće, prije kretanja vegetacije, napraviti intenzivniju rezidbu, kako bi se voćka što prije oporavila od stresa i uspostavila fiziološku ravnotežu između rasta i rodnosti.

Ako je voćka jako prolistala (većina lisne mase nalazi se na vrhovima grana i vodopijama) treba tu lisnu masu orezati prije zime, a nakon tog zahvata preporučuje se i tretiranje voćaka dozvoljenim sredstvima na bazi bakra.