Jesenska sjetva špinata

174

Špinat je jednogodišnja povrtna kultura kratke vegetacije (rane sorte potpuno formiraju lisnu rozetu 30-35 dana nakon nicanja, a kasne nakon 45 dana) koja se uzgaja radi zelenih listova.

Listovi špinata su značajni zbog toga što obiluju bjelančevinama (2,28%), mineralima (željezom, fosforom, kalijem i kalcijem), te vitaminima (E, B1, B2, C, i betakarotenom). Pored toga, sadrži i oksalnu kiselinu, a pri neodgovarajućim klimatskim uvjetima i obilnom gnojenju dušičnim gnojivima nagomilava štetne nitrate i nitrite, posebno u mladim listovima i peteljkama, o čemu treba voditi računa pri izboru gnojiva (treba više koristiti amonijačna gnojiva).

Špinat je kultura koja dobro podnosi niske temperature i koja dobro izdržava naše zime, te nema velike zahtjeve prema svjetlosti. Ono na što treba posebno obratiti pozornost jest da špinat ima velike zahtjeve prema vodi. Razlog “leži” u slabo razvijenom korijenovom sustavu koji se uglavnom prostire u površinskom sloju, te ako uzmemo u obzir činjenicu da špinat ima kratku vegetaciju u kojoj “mora” formirati veliku vegetativnu masu nameće se zaključak da je navodnjavanje u proizvodnji špinata neizbježno.

Špinat se proizvodi izravnom sjetvom sjemena s tim da se sije u redove na međuredni razmak od 25 cm, i razmak u redu od 7 cm. Dubina sjetve iznosi 3 cm, a potrebna količina sjemena 3 g/m2. Posijanu parcelu nakon sjetve treba obavezno povaljati. Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana u vodi (jer se na taj način osigurava bolje klijanje) uz napomenu da se sjeme pripremljeno na ovaj način može sijati samo u vlažno tlo.

Inače, špinat uspijeva samo na plodnim i dobro nagnojenim tlima i u pravilu se sije iza kultura koje su obilno gnojene stajskim gnojem. Nepisano je pravilo da je tlo na kome uspijeva špinat pogodno za uzgoj svih povrtlarskih kultura. Što se tiče vremena sjetve prakticira se jesenska sjetva u kolovozu ili rujnu s EL FORTE je iznimno kvalitetan, rani hibrid špinata koji se koristi za svježu potrošnju. Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen. Osnovna značajka ovog hibrida su veliki, zeleni listovi, okruglog do ovalnog oblika, blago naborani, idealnog odnosa list-lisna drška.

Hibrid El Forte iznimno je otporan na procvjetavanje, visoko otporan na plamenjaču. tim da se berba odvija u X.-XI., te ozima proizvodnja u rujnu ili listopadu tako da berbu možemo planirati rano u proljeće (II.-IV.). Može se uzgajati i u plastenicima, a proizvodnja je rentabilna ako se gaji kao međuusjev u usjevu rajčice, paprike ili krastavca. Sije se nešto gušće nego na otvorenom polju (20-25 g/m2, razmak 10X10 cm). Berba počinje kada biljke formiraju 5-6 krupnih listova i na manjim površinama se odvija u više navrata.

Treba imati na umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni, a preostali dio u rano proljeće, s tim da u mediteranskim krajevima berba može trajati tijekom cijele zime. Nakon berbe špinat treba odmah distribuirati jer nije pogodan za skladištenje i može se održati u optimalnim uvjetima svega 5-6 dana.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.