Bujad – otrovna biljka za stoku

84
Spread the love

Bujad je kozmopolitska vrsta koju ne nalazimo u pustinjama i polarnim područjima. staništa su joj uglavnom rubovi šuma, osunčane površine unutar šume, prosike i proplanci, ali se sve više širi i na poljoprivredne površine.

Ima sposobnost brzog širenja i osvajanja površina, pa vrlo brzo guši i istiskuje ostale biljne vrste. Teško se iskorjenjuje s nekog područja. Vrlo je otporna na totalne herbicide, te zadaje velike poteškoće poljoprivrednim proizvođačima. Bujad je otrovna za neke domaće životinje. Moguća su trovanja ljudi koji su pili mlijeko domaćih životinja koje su se hranile lišćem bujadi.

Životinje se mogu otrovati stabljikom i lišćem u svježem ili osušenom obliku, ili s podankom, odnosno dijelom koji je u zemlji, a što predstavlja opasnost uglavnom za svinje. zelena je paprat, ili bujad, otrovnija od suhe, a siliranje još umanjuje otrovnost. Bujad, dakle, isto kao i preslica blokira B vitamin, tako će se i simptomi manifestirati kao nedostatak B vitamina. Konj će se kod trovanja zanositi u hodu, zauzimat će neprirodni položaj. Životinja je uplašena, drhti, jako joj lupa srce, onda prestaje jesti, leže i ugiba. Goveda prolaze bolje zato što imaju sposobnost samostalno stvarati B vitamin, tako da ih nestašica ne može toliko pogoditi.

No javljaju se krvarenja iz nosa i drugih tjelesnih otvora, te čak i po koži, što se naziva “krvavo znojenje”. Krvi ima i u mokraći. Tjelesna temperatura je povećana, a kasnije se javlja i žutica. U teladi će tijek bolesti biti ponešto drugačiji, jer će se simptomi bolesti više odnositi na dišne puteve te će se javiti otok vrata, teško disanje i iscjedak iz nosa i usta.

Bolest traje od nekoliko sati do nekoliko tjedana. Ako se goveda hrane paprati više od godinu dana u manjim obrocima, dolazi do oštećenja na mokraćnom mjehuru i javlja se stalna pojava krvi u mokraći, a posljedica je anemija (nedostatak željeza) zbog krvarenja i mršavost. Liječenje životinja je uspješno s B vitaminom i, naravno, da treba promijeniti prehranu, i paziti na daljnju kvalitetu krme.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.